Nije dovoljno samo riječima izražavati patriotizam, nego i djelima. Iako danas mnogi slave državnost BiH, ipak malo ko brine o kulturno historijskom naslijeđu i svemu onome što je svejdočanstvo BiH. Spomenici, utvrde i stari gradovi koji su začeci naše državnosti danas nisu adekvatno zbrinuti.
Kraljevski grad Bobovac. Bosanci i Hercegovci slave svoju državnost uz tradicionalnu muziku. Poruke mira, života, jedinstva, multietničnosti. Ljubav prema domovini jača je kažu od svega što je BiH kroz stoljeća prošla. Upućeniji građani došli su sa simbolima srednjovjekovne bosanske države.
“Ovo je zastava srednjovjekovne bosanske kraljevske dinastije Kotromanić, koja je upravo sa ovog mjesta upravljala velikim prostorom Srednjovjekovne Bosne. Faktički od zaleđa Zadra pa dole do Herceg Novog. Od Save do mora itd.”, rekao je Afan Abazović, planinarski i turistički vodič.
Bobovac danas nije u stanju kakvom bi trebali biti historijski i kulturni spomenici. A šta tek reći o Starom gradu “Visoki”. Zapuštenost i nebriga o ovom lokalitetu je nedopustiva smatraju historičari i areholozi, jer ovo je kažu jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih gradova koji svjedoče o stoljetnoj državnosti BiH.
Iako se mnogi pozivaju na patriotizam pogotovo političari, ovako danas izgleda jedno od najvećih i najmoćnijih svjedočenja državnosti BiH – Stari grad Visoki. Očigledno nikoga ne zanima u BiH od najnižeg do najvišeg nivoa vlasti, zašto se jedan od glavnih temelja naše zemlje nalazi u ovakvom stanju. Trenutno je vidljiva samo jedna sedmica velikog grada iz Srednjovjekovne Bosne, ostatak je zatrpan u šutu i zarasloj travi.
“Da li da prozivamo vlast? Da li da prozivamo aktulenu, lokalnu, kantonalnu, federalnu ili državnu? Svi su tu skupa sudionici prema ovom nemaru koji se dešava. Smijem se usuditi i reći da je jako razvijena svijest kod građana o važnosti lokaliteta kao što su Visoki i Mili. Naravno taj impuls od građana skontaju političari i daju sebi za pravo da ignorišu i ne rade ništa”, rekao je historičar Ervin Klepo.
I Milima kod Visokog su začeci bosanske državnosti. Ovo su ostaci temelja grobne i krunidbene crkve bosanskih vladara. Stručnjaci tvrde da se morala adekvatnije zaštiti. Pred sami kraj na ovom mjestu krunisan je prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Danas na Dan državnosti na ovom mjestu nema nikoga.
“Jedna koja presjeca romaničku crkvu na dva dijela i samim tim nekropolu. I druga kroz nekadašnju nekropolu. Moramo imati u vidu da je ovo bio jedan veći arheološki kompleks da to nisu samo temelji ove crkve koju vidimo iza nas. Mi spominjemo i taj samostan sv. Nikole, on arheološki nije potvrđen ali u pisanim izvorima postoji. Znači da je i on pod temelji neke zgrade ili kuće”, rekla je arheologinja Adisa Lepić.
Domovina se mora čuvati i brigom o kulturnom i historijskom naslijeđu. Ali i riječima kako danas napisa historičar Alen Zečević: “Ja Bosni nikad nisam zamjerio. Ja Bosnu nikad nisam shvatio. Ja sam je, jednostavno, volio. Voleći je, sve neshvaćeno mi se objasnilo. Domovino, sretno!”.
Visoko.co.ba / N1
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.