SvijetŠta su posljedice naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Vladimira Putina?

Šta su posljedice naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Vladimira Putina?

Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, po optužbama da je odgovoran za ratne zločine u Ukrajini. Kremlj je to nazvao nečuvenim i besmislenim te naveo da Rusija, kao i brojne druge države, ne priznaje jurisdikciju tog suda. U odgovoru na odluku suda u Hagu, ruska istražna komisija je otvorila krivični postupak protiv tužitelja i sudija Međunarodnog krivičnog suda koji su izdali nalog za Putinovo hapšenje.

Predpretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda sa sjedištem u Hagu, izdalo je 17. marta nalog za hapšenje predsjednika Rusije Vladimira Putina kao I komesarke za prava djece pri uredu ruskog predsjednika Marije Aleksejevne Lvove-Belove pod sumnjom da su odgovorni za protivpravno premještanje djece i deportaciju civila s teritorije Ukrajine u Rusiju .

“Međunarodno pravo zabranjuje okupacijskim vlastima da civile sa teritorije na kojoj žive, prebacuju na druge teritorije. Djeca imaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji”, naglasio je predsjednik Međunarodnog krivičnog suda Piotr Hofmanski.

Prema podacima ukrajinskih vlasti, više od 16 hiljada djece je prisilno odvedeno u Rusiju.

“Odvajanje djece od njihovih porodica, lišavanje svake mogućnosti kontakta, skrivanje na ruskoj teritoriji, sve to je očigledno državna politika Rusije i kreće od njenog lidera”, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Iz Međunarodnog krivičnog suda tvrde da detaljan sadržaj naloga za hapšenje nije objavljen kako bi se zaštitila istraga, žrtve i svjedoci. Zločini još traju a naloge je sud javno objavio u pokušaju sprječavanja daljeg počinjenja krivičnih djela.

“Ovo je važan trenutak u pravnom procesu Međunarodnog krivičnog suda. Sudije su pregledale informacije i dokaze koje je dostavilo tužilaštvo i utvrdili da postoje vjerodostojne optužbe protiv ovih osoba za navodne zločine”, dodaje Hofmanski.

U oštroj reakciji, Kremlj je ovaj potez suda u Hagu nazvao nečuvenim i neprihvatljivim.

“Rusija, kao i brojne druge države, ne priznaje nadležnost ovog suda i shodno tome sve odluke su ništavne za Rusku Federaciju sa pravne tačke gledišta.”

S druge strane, Kijev i njegovi zapadni saveznici su pozdravili nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje ruskog predsjednika, koji Ukrajina naziva istorijskom odlukom.

“Odluka Međunarodnog krivičnog suda je početak kraja Ruske Federacije u njenom trenutnom obliku na svjetskoj sceni.”

Optužba da je Putin kao državni šef odgovoran za ratne zločine ima znatan simboličan učinak. Pored toga je Putin zbog ovih uhidbenih naloga ograničen u svome kretanju.

“Tužan trenutak i veoma žalosna prilika da je prvi put Međunarodni krivični sud, bilo koji sud, smatrao neophodnim da izda nalog protiv lidera i visokog zvaničnika države iz stalne članice Vijeća sigurnosti koji su osnivači, koji imaju predivnu istoriju, ali bi takođe trebali biti zaštitnici Povelje UN”, istakao je Karim Khan, tužilac Međunarodnog krivičnog suda.

U svom postu na društvenoj mreži Telegram, Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije i nepokolebljivi Putinov saveznik iznio je niz uvreda na račun suda čije su se sudije, kako kaže, usudile da dignu ruku na najveću nuklearnu silu. Otišao je i korak dalje te zaprijetio da će ruske rakete Oniks gađati zgradu suda u Hagu.

“Sasvim je moguće zamisliti ciljanu upotrebu hipersonične rakete iz Sjevernog mora s ruskog broda na haški sud. Niko neće požaliti. Dakle, građani sudije, pažljivo pogledajte u nebo.”

“Sud radi svoj dio posla. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje naloga zavisi od međunarodne saradnje”, pojašnjava Hofmanski.

Ali i podrške sudu kao i njegovim rezultatima rada koji su, ruku na srce – skromni. Podsjetimo, prva presuda donesena je 10 godina nakon početka rada suda koji se uglavnom bavio procesuiranjem zločina u Africi. Nakon osnivanja specijalnih UN-ovih sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, s ciljem formiranja sličnog suda ali sa stalnim mandatom, Rimskim statutom uspostavljen je Međunarodni krivični sud. Pristupila mu je većina evropskih i 28 latinoameričkih i karipskih država, zatim 33 afričke i 19 azijsko-pacifičkih ali ne i neke od najmoćnijih država svijeta.

“Problem je što sud ne priznaju svi, uključujući i nas. Ali mislim da je sud poslao snažnu poruku”, kazao je predsjednik SAD-a Joe Biden.

Poruka iz Haga za 123 države potpisnice Rimskog statuta jeste da su obavezne da uhapse Putina ako kroči nogom na njihovo tlo a potom da ga izruče sudu.

“Putinova Rusija stvorila je neupitan jaz između sebe i ostatka svijeta. Putin zaista jeste izopćenik, iako pravno gledano u Rusiji, ova odluka nema smisla”, smatra Dmitrij Oreškin, profesor na Univerzitetu u Rigi.

Očigledno je imalo smisla da ruska istražna komisija pokrene krivični postupak protiv tužioca Međunarodnog krivičnog suda i sudija koji su izdali nalog za hapšenje Putina. Podsjetimo, Rusija je potpisala Rimski statut 2000. godine, ali je povukla podršku 16 godina kasnije u vrijeme kada je bila pod pritiskom suda zbog aneksije Krima. Ni Ukrajina još nije ratificirala Rimski statut i time postala članica Međunarodnog krivičnog suda, iako je Kijev sudu dao ovlasti da se bavi istragama zločina na njenoj teritoriji. Iz Kine, koja ne priznaje sud, pozivaju na zauzimanje pravičnog stava u vezi sa nalogom za hapšenje ruskog predsjednika.

“Međunarodni krivični sud treba zadržati objektivan i nezavisan stav, poštivati imunitet koji uživa šef države u skladu s međunarodnim pravom, jasno izvršavati ovlasti, tumačiti i primjenjivati međunarodno pravo u dobroj vjeri, te izbjegavati politizaciju i dvostruke standarde.”

Malo ili skoro nikako se ne govori o politici dvostrukih standarda u primjeni međunarodnog krivičnog prava, posebno u vezi odgovornosti za teške zločine koji su moguće počinili visoki zvaničnici zapadnih ili bliskoistočnih zemalja zbog pokretanja ratova i nasilja. Nakon sudanskog predsjednika Omara el-Bašira i libijskog vođe Muamera el Gadafija, Putin je treći šef države za kojim je izdat nalog za hapšenje ali prvi lider jedne od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

“Međunarodni krivični sud je prava institucija za istragu ratnih zločina. Činjenica je da niko nije iznad zakona i to je sada jasno”, istakao je njemački kancelar Olaf Scholz.

Označiti lidera jedne od najmoćnijih zemalja svijeta kao osumnjičenog za ratne zločine ima jasnu simboliku iako nije jasno da li će i kako nalog za njegovo hapšenje biti proveden. Npr. sudanski predsjednik Bašir je nakon optužnice za genocid još deceniju bio na vlasti, putovao na razne skupove u više zemalja i nikad nije bio uhapšen dok u svojoj zemlji nije bio svrgnut u državnom udaru. Procesuiran je u Sudanu za druge zločine, ali nije izručen Međunarodnom krivčnom sudu. Nalog tog suda za hapšenje Putina je srbijanski predsjednik nazvao odlukom koja će imati loše političke posljedice jer pokazuje veliku nespremnost da se razgovara, ne o miru, već i o primirju.

“Jer moje pitanje je – super, sad kad ste ga optužili za najteže ratne zločine, s kim ćete sada da razgovarate? Ili možda nećete da razgovarate, je li možda nećete da pravite mir nego svi čekate poraz? Pa koliko još treba da čekamo, koliko još godina?Jel’ stvarno mislite da je moguće poraziti Rusiju za tri, šest mjeseci ili godinu dana.”

Sa skupa ministara pravde 40-ak zemalja svijeta koji su u Londonu dogovarali podršku Međunarodnom krivIčnom sudu, poručeno je da treba imati strpljenja. Porede to sa slučajem Slobodana Miloševića za kojeg svojevremeno niko nije vjerovao da će se naći na optuženičkoj klupi u Hagu.

“Ako pitate, može li Putin, hoće li Putin neminovno odslužiti kaznu? Sjećam se, kao mladi advokat za slučajeve ratnih zločina u Hagu 2004. godine, pregovaranja o sporazumu o provođenju presuda sa UN-om u okviru suda za Jugoslaviju. 17 godina kasnije Karadžić je završio u britanskom zatvoru, zahvaljujući tome. Čarls Tejlor je završio u britanskom zatvoru. Vodio se postupak protiv Miloševića. Mislim da je pravda na našoj strani. Mislim da je istorija na našoj strani, ali moraćemo biti strpljivi”, naveo je ministar pravde Velike Britanije Dominic Raab.

Britanski ministar pravde je zaboravio pomenuti stav bivšeg šefa diplomatije njegove zemlje Robina Kuka koji je kratko nakon što je Velika Britanija postala zemlja potpisnica sporazuma kojim se formira Međunarodni krivični sud, poručio: Ako smijem reći, ovaj sud nije osnovan da bi privodio premijere Velike Britanije ili predsjednike Sjedinjenih Država. Vjerovatno će tu njegovu izjavu u Moskvi ali i još nekim prijestonicama u svijetu, imati na umu kada je riječ o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Ako smijem reći.

Visoko.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE