Šta su posljedice klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini

Ozbilno upozorenje

Rast srednje godišnje temperature, vodi ka ekstremima

Globalno zagrijavanje približava se granicama. Emisije koje su uzrokovane ljudskim aktivnostima povisile su prosječne temperature za 1,1 stepen više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stepena ako se ne smanji zagađenje atmosfere, piše BHRT.

Dio je ovo izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Jedna od konkretnih posljedica klimatskih promjena u našoj zemlji su jako topla ljeta, sa ekstremno visokim temperaturama. Iako je najviša temperatura u našoj zemlji zabilježena još 1901. godine u Mostaru, i iznosila je 46,3 stepena, rekordi se posljednjih godina obaraju u srednjoj godišnjoj temperaturi, koja je stalno u porastu.

Rast srednje godišnje temperature, vodi ka ekstremima.

Ekstremno visoke dnevne temperature, velike količine padavina u kratkom vremenskom periodu, i dugotrajne suše koje su sada na snazi.

Tako da je neuobičajeno upravo to što taj period traje dugo, čitavo ljeto je sušno i ono što je najvažnije ne vidi se kraj dakle sve ovo što prognozeri vide je izuzetno toplo i bez padavina.

“Ovakve vremenske prilike, stvaraju upravo pogodno tlo za požare, koji haraju Jugoistokom Evrope. Samo u našoj zemlji, vatrena stihija odnosi velike površine biljne vegetacije. Kišni periodi zaobišli su i Tursku i Grčku, gdje je vatra progutala ogromne površine šuma, u kojima je stradao i veliki broj ljudi. Klimatolozi iz regiona upozoravaju, da su požari samo jedna od posljedica klimatskih promjena koje mijenjanju uslove života. U narednim godinama čekaju nas takođe ekstremno visoke temperature, koje štetno djeluju na zdravlje ljudi, a uskoro bi na području Evrope, mogli imati i prirodne pojave tipične za potpuno druge krajeve svijeta kao što su Sjedinjene Američke Države”, kaže meteorolog Željko Majstorović.

Emisije stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih decenija, ako ne i cijelog ovog vijeka, a rast temperature viši je od 1,5 stepena na globalnom nivou upozoravaju naučnici u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama. Mogao bi pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uslova s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo.

“U Pariškom sporazumu je dato ne samo šta treba nego pogotovo u pogledu prilagođavanja klimatskim promjenama kako šta uraditi da se što više smanje štete klimatskih promjena koje će sve više napredovati”, ističe Majstorović.

Buka