Povodom 30 godina nezavisnosti i prijema Bosne i Hercegovine u Organizaciju UN-a održana je naučna konferencija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje su domaći i strani naučnici fokus stavili na politički i društveni doseg ovih dešavanja, te šta se promijenilo nakon 3 decenije, a šta nam nosi budućnost.
Jedan od najvažnijih događaja u historiji naše države, kada je stavljena u poredak Ujedinjenih naroda kao 177. članica, danas se, ipak, posmatra kao svojevrstan paradoks, smatra profesor Senadin Lavić: “Mi smo očekivali da će u proteklih 30 godina da se uspostavi evropska država, demokratska evropska država i građansko društvo, a dobili smo jedan etnokratski nered ili jedan etnokratski politički sistem u kome imamo etnotrinitet ili tronarodnu vlast koja neprestano urušava BiH”.
Borba za građansko društvo i demokratsku državu, tvrdi profesor Lavić, tek slijedi. No, neki drugi bi se složili da je članstvo u UN-u donijelo veliku korist Bosni i Hercegovini.
“To je bio prevashodno jednako značajan događaj kao referendum o nezavisnosti, budući da onog trenutka kada je BiH postala članicom UN-a, sama činjenica da je bila napadnuta je promijenila prirodu rata i taj rat je postao agresija”, podsjeća Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka.
Ipak, ono važnije je, svakako, budućnost naše zemlje.
“Mi vidimo da smo u protekle 3 decenije i dalje osigurali, očuvali tu de jure državnost, ali ovaj element de facto državnosti, dakle vladavina prava, sigurnost, blagostanje građana je nešto na čemu se još zaista itekako treba raditi”, poručuje Turčalo
Odraz toga da se treba raditi je i ova konferencija na kojoj su bili okupljeni učesnici vremena od prije 30 godina, ali i oni mlađi, s nekom vrstom distance u odnosu na to vrijeme. Ipak, svi se slažu da, uprkos mnogim problemima, trebamo biti optimistični.
“Čini mi se da nas danas mnogo više podržavaju zemlje Zapadne Evrope i globalno svijet u ovim globalnim previranjima. Možemo sa sigurnošću kazati da Bosna danas ima mnogo više podrške nego što je imala 90-ih godina”, navodi Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.
Podrška se najviše ogleda, kažu, u stalnim diplomatskim pritiscima na one političke snage u BiH koje žele i dalje dovoditi u pitanje njen integritet i nedjeljivost. Ali smatraju da će i to postati prošlost. Tvrde, metoda je ulazak BiH u EU i NATO, za mnogo veću zaštitu, kakvu su nekada očekivali.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.