Šta se krije iza poteza Vlade RS-a da ponudi narodne obveznice?

Od marta ove godine na tržištu Republike Srpske će biti ponuđene narodne obveznice, najavila je entitetska ministrica finansija Zora Vidović. Cilj je, kako je rekla, jača ekonomija i veća zarada građanima. Šta se krije iza ovog poteza, ako se zna da je Vlada poklonila potraživanja Investiciono-razvojne banke u iznosu od 148 miliona maraka, a sad traži novac od građana? Podsjećamo, Vlada RS-a odrekla se ogromnih novčanih sredstava pa su potraživanja IRB-a, koja su označili kao „nenaplativa“, ponudili na prodaju. Tako je advokat Miloš Stevanović iz Bijeljine potraživanja od 180 miliona maraka kupio za samo 32 miliona. To je i sam Stevanović potvrdio pojedinim medijima naglasivši da je pravno obavezan da ne smije javno objaviti od koga se potražuju ta sredstva.

Republika Srpska od 1. marta počinje izdavanje narodnih obveznica. Novac, kažu, ne bi bio iznesen iz Republike Srpske. Građani bi zaradili godišnju kamatu isplativiju od naknada koje na oročenu štednju nude banke, a prikupljena novčana sredstva bi bila stavljena u funkciju razvoja.

„Taj projekat je gotov ima dvije godine. Nismo htjeli da uđemo u to dok god smo bili u problemu s finansiranjem. Da se ne kaže – evo, nemaju para, sad će uzeti od naroda, neće vratiti. Mi apsolutno imamo zatvorenu konstrukciju za ovu godinu. Nemamo nikakav problem. Hoćemo da ti ljudi ulože pare ovdje. Oni što su otišli van će povući te svoje pare i uložiti ovdje. Mi ćemo dati već u kamatu nego što banke daju“, kazala je Vidović.

Uspješnost prodaje zavisi i od toga koliko je povjerenje u onoga koji prodaje obveznice. A razlog za sumnju je upravo prodaja potraživanja Investiciono-razvojne banke RS-a koja su označena kao nenaplativa. Prema pojedinim izvorima, među tim potraživanjima je i ono u iznosu od 180 miliona maraka koje je za 32 miliona maraka kupila jedna bijeljinska firma. Zbog svega navedenog, ekonomista Svetlana Cenić ne predviđa uspjeh narodnim obveznicama: „Uspjeh će biti samo djelimičan pod uslovom da je Dodikova elita bude natjerana da kupuje te obveznice. Ali ni to ne vjerujem jer sumnjam da se njihove pare nalaze u Bosni i Hercegovini. Uostalom – ko to ima povjerenja u Vladu Republike Srpske s obzirom na to da im je sve u padu, odnosno propalo? Čega god su se dotakli, to je propalo. Elektroprivreda propada, sjetite se banaka koje su upropastili, javna državna preduzeća u minusu. Na što mogu da računaju? Na kakvo povjerenje?“.

Predsjednica Narodnog fronta i profesorica banjalučkog Ekonomskog fakulteta Jelena Trivić kaže da nije loša ideja oko prodaje obveznica, ali jeste kontekst u kome se to dešava: „Stvorena je klima da novca nedostaje, a sada Vlada sama šalje poruku – narode, spasavajte. Ali je očigledno indirektno priznanje Vlade da banke i druge finansijske institucije nisu baš spremne da, u onoj mjeru u kojoj su to radile ranije, kreditiraju Vladu putem obveznice i trezorskih zapisa“.

Međutim, ko će kupovati obveznice, to jest koji dio naroda ima raspoloživih sredstava kada prosječna plata pokriva pola sindikalne potrošačke korpe?

„Ideja je da u postupcima vezanim za emisiju narodnih obveznica učestvuju i Pošte RS-a i brokerske kuće i one banke koje se dogovore sa Ministarstvom finansija. To znači da će građani moći u svojim sredinama i da kupe i da prodaju obveznice u slučaju da mi je neophodno da ranije dođu do novca“, objašnjava Milan Božić, direktor Banjalučke berze.

Pozitivna iskustva sa narodnim obveznicama, kada je riječ u regionu, bilježi Hrvatska. Više od 4 milijarde eura je skupljeno kroz trezorske zapise i obveznice, a učestvovalo je oko 40.000 građana. Dok je situacija iz Srbije 2017. godine, kada je upisana samo četvrtina od ukupno emitovanih 80 miliona eura, pokazala rizike i izazove ovih poteza. Za budžet će vladajući u Republici Srpskoj eksperimentisati i sa rizicima kako bi sačuvali socijalni mir.

Visoko.ba/federalna.ba