Šta nam donosi novi obračun plata

Šta nam donosi novi obračun plata: Vlada ukida porez, ali koliko će to povećati primanja radnika

Zaposlenici s primanjima do 800 KM oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak. Ipak, nova mjera Vlade i nije toliko dobra!

MILOVAN MATIĆ / Buka

Kako je u pitanju porezni zakon koji zahtijeva primjenu od početka poreznog razdoblja, odnosno kalendarske godine, za početak njegove primjene utvrđen je novi rok 1. 1. 2020. godine.

Ovo je utvrđeno novim prijedlogom zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak kojeg je predložila Vlada Federacije BiH.


Ekonomisti i poslovna zajednica jedinstveni u ocijeni da je ukidanje dohotka do određenog iznosa dobar potez, ali ne na način kako je to predloženo. 


Zato Upravni odbor Udruženja poslodavaca FBiH od Vlade FBiH traži garancije za smanjenje stopa doprinosa i ukupnog rasterećenja privrede u narednim godinama

Upravni odbor UPFBiH insistira na hitnom sastanku sa premijerom i ministricom finansija Federacije BiH kako bi se u prijedlog Zakona o doprinosima ugradila zakonska odredba koja podrazumijeva da se uz predloženu stopu doprinosa od 32,5 posto, osigura da se u narednim godinama smanjuju stope doprinosa u skladu sa rastom prihoda.


 
Iz UO UPFBiH insistiraju da se uz prijedlog Zakon o porezu na dohodak, koji je usvojila  Vlada FBiH a prema kojem neoporezivi dio dohotka iznosi 800 KM, ostatak plate će biti oporezovan sa 13 posto, a novinu u Zakonu predstavlja i oporezivanje dividende sa deset posto, usvoje i Zakon o porezu na dobit FBiH sa ugrađenim prijedlogom UPFBiH o oslobađanju od plaćanja poreza na dobit u slučaju reinvestiranja.


Ekonomista Faruk Hadžić, koji se dugo zalaže za smanjenje poreza na dohodak, tačnije njegovo ukidanje na plate do 1.000 KM kaže da oporezivati dohodak, koji nije dovoljan za pokrivanje osnovnih troškova života, nema ekonomske opravdanosti.

“Najnoviji prijedlog Vlade FBiH za ukidanje poreza na dohodak do 800 KM, treba razmotriti sa više aspekata. Prvo, ako bi prijedlog išao samostalno, doveo bi do povećanja minimalnih plata, jer bi se manje novca uzimalo po osnovu poreza i kao takvog ga podržavam. Međutim, ova mjera ide u paketu sa povećanjem osnovice za obračun doprinosa i povećanjem poreza na plate preko 800 KM, koji bi iznosio 13%”, kaže Hadžić.

On navodi da politika “uravnoteženog budžeta” – tj. na jednoj strani smanjivanje poreza, a na drugoj povećanje, ne vodi povećanju ekonomske aktivnosti. 

“S obzirom da naplata javnih prihoda raste po stopi od 7% godišnje, ima prostora za smanjenje poreza i doprinosa, bez povećanja na drugoj strani, a da budžeti ne budu na gubitku. Treće, smanjivanje poreza na dohodak za plate do 800 KM, uz povećanje osnovice za obračun doprinosa, u koju bi sada ušli i topli obrok, prevoz, regres, kao i drugi neoporezivi prihodi, ne smije dovesti do povećanja troškova za poslodavce”, tvrdi on. 


Inače, Hadžić je za BUKU objasnio da je potrebno podignuti prag neoporezivog dohotka i bez drugih povećanja poreza, što bi u kratkom roku moglo dovesti do manjeg pada prihoda po osnovu prikupljenog poreza na dohodak, ali povećanjem i multipliciranjem potrošnje, država bi kroz indirektne poreze čak ubirala više novca nego što je gubitak po osnovu ovog poreza, a plate su povećane. 


“Ovu tezu sam više puta detaljno obrazlagao, a praktični primjer jeste Republika Srpska, koja je prošle godine povećala neoporezivi dio plate na 500 KM. Imali su pad po osnovu poreza na dohodak za par miliona KM, ali su imali znatno povećanje potrošnje, tako da očekuju povećanje kroz prikupljeni PDV desetke miliona KM više”, tvrdi on.


Prema riječima Hadžića, Poljaci, koji su ovo uradili nedavno, shvatili su, za razliku od nas, da je bolje imati u kratkom roku manji pad prihoda po osnovu poreza na dohodak, nego dugoročno veliki minus, ako mladi odu. 

“Ako jedna osoba ode van države, ona više ne plaća državi nikako porez na dohodak, doprinose, PDV, akcize i parafiskalne namete. Od čega će se osigurati penzije sadašnjim i budućim penzionerima. Sad kad ode 30.000 osoba, izračunajte koje tu imamo gubitke. Radna snaga se smanjuje, ubrzo nećemo imati nezaposlenih. I tu je naša kratkovidnost, tj. onih koji kreiraju ekonomsku politiku. Njihova vizija je ‘uzmi danas što više možeš, a sutra ćemo vidjeti kako dalje’”, navodi Hadžić.
On je pokušao objasniti da su daleko veći gubici za ekonomiju i društvo iseljavanje (što kroz manju potrošnju, manje poreske prihode, što kroz ulaganje u jednu osobu od rođenja do odlaska vani), nego ako bi se ukinuo porez na dohodak, a usporilo iseljavanje.


“Međutim, kod nas u društvu nema zdrave javne i stručne rasprave. Čim prijedlog koji iznesete nije po volji one druge strane, odmah ste “polustručni”, “polupismeni”, “populista”, “bombastičan”, “negativan” i šta sve ne, umjesto da ponude svoj prijedlog oko kojeg bi se moglo razgovarati i diskutovati. Zbog toga imamo situaciju kao nedavno u USK, jer se trebaju ugasiti škole, a nastavnici se bune, jer kako to da sada neće imati platu? To i jeste naš problem jer o problemu razmišljamo tek kada nastane, umjesto unaprijed. Međutim, u odsustvu toga imate lične napade. I to pokazuje zašto niti imamo ekonomije, niti vizije, a ubrzo niti ljudi, koji odlaze masovno van BiH”, rekao je Hadžić.

Što se tiče Republike Srpske neoporezivi dio dohotka ostaje za primanja do 500 KM. Ipak, ekonomista Predrag Duduković ne vidi da bi neke dalje promjene u ovom dijelu oporezivanja mogle proći kod nas, posebno u Republici Srpskoj i to najviše zbog budžeta takvog kakav jeste. 
“S obzirom na neke ustupke poput povećanja neoporezivog dijela plate i sad smanjenja doprinosa na povećanje plata, budžet ne može u buduće da istrpiti dodatna umanjenja poreza”, rekao je on za BUKU.


Pored toga, kako kaže, ovakva jedna mjera čak ne bi ni imalo nekakvog efekta i ne bi zadržala mlade u zemlji. 

“Odnosno, ne bi uopšte zaustavila proces iseljavanja, jer ta mjera je premala i preslaba da bi značajno uticala na svijet ljudi. To ne bi dovelo do bolje ekonomske situacije koja bi u konačnici zaustavila odlazak”, navodi Duduković za BUKU. 


Trenutno, on smatra da je Vlada RS napravila ono što joj dopušta budžet, ali i da ako bi bilo većeg punjenja budžeta moralo bi se hitno početi sa novim mjerama za povećanje plata.

“To bi omogućilo da se ide u nekim pravcima umanjenja opterećenja poslodavaca. Ali trenutno, nakon svih ovih mjera na potezu su poslodavci koji moraju da podignu plate radnicima do mjere koja ne bi ugrozila njihovo poslovanje. A sigurno je da ima zaista dosta poslodavaca koji imaju prostora da podignu plate. Do sada je tržišna cijena diktirala visinu plate, ali sad je situacija drugačija i samo dobra primanja mogu zaustaviti odlazak. Znači, ne ukupna prosječna plata 1.000 maraka, već 1.000 maraka u realnom sektoru. To bi u značajnoj mjeri zaustavilo odlazak radne snage. Vlada je uradila što joj dopušta budžet, ali ostaje još mnogo toga da se uradi, da se još više rasterete poslodavci koji već od danas moraju dizati plate do svog maksimuma”, zaključio je Duduković.