Nedolazak ruskog i kineskog čelnika na summit G20 u New Delhiju ovog vikenda, kako ocjenjuje američki Bloomberg, predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden namjerava iskoristiti za hitniju komunikaciju s predsjednicima Brazila, Indonezije i Južne Afrike.
Pri tome želi razjasniti poziciju Washingtona u odnosu na one koji zauzimaju neutralni stav o ukrajinskom sukobu i traže bliže odnose s Kinom. Prije svega je riječ o Brazilu, Indoneziji i Južnoj Africi.
Da li će summit G20 koji će se ovog vikenda održati u Nju Delhiju doista biti o klimi i energiji, ili će pak nadvladati geopolitičko nadmudrivanje uzrokovano ruskom agresijom na Ukrajinu.
Nedavni summit BRICS-a, kao i poziv za šest zemalja da postanu članice tog bloka govore nam da brojne zemlje ne dijele stajališta liberalnog Zapada, kako to u svom omiljenom narativu kaže ruski predsjednik – “zlatne milijarde”.
Pri tome se BRICS pozicionira kao zaštitnik “globalnog juga”, što će reći ogromnog broja nerazvijenih zemalja, dok je G 20 potpuno suprotno – skupina najrazvijenijih zemalja svijeta.
No, i tu nije sve isto. Indija, domaćin summita, je zbog svoje veličine i odnedavno najbrojnijeg stanovništva na planeti gotovo vjeran prikaz socijalne slike globalnog stanovništva. Što će reći, jaz između siromašnih i bogatih, vidljiv je na svakom koraku.
Ne samo zbog nedavnih poplava, nego i zbog priprema za summit, mnogi stanovnici New Delhija su ostali bez krova nad glavom.
„Naši preci su ovdje stanovali više od 100 godina i za to imamo dokaze. Ali policija kaže da nemamo dokaze da smo ovdje stanovali prije 2015. godine. Zato smo deložirani, uprkos tome što imamo dokaze. Svi se ponašaju kao da su slijepi i kao da nema nikakvih registara. Zarad samita G20 ispaštaju poljoprivrednici, radnici, i siromašni“, kaže Rekha Devi, deložirana osoba u New Delhiju.
„Suočavamo se s problemima zbog samita, inače smo bez problema mogli zarađivati za život“, rekao je Wasim Ahmed, ulični trgovac naočalama i šeširima.
Tako je to kada si siromašan, nikome nisi mio. Međutim, druga velika tema trebala bi mučiti lidere. Klima i energija, no pitanje je, da li će tako i biti?
„Želim ukazati na tri nedostatka iz Dokumenta o energetskim ishodima i sažetka predsjedavajuće članice. Prvi se odnosi na utrostručavanje globalnih kapaciteta obnovljivih izvora do 2030. godine. Drugi je vezan za formulacije postepenog izbacivanja fosilnih goriva. Također u cijelom dokumentu nije pomenuto postepeno izbacivanje uglja, obaveza preuzetih na samitu G-20 u Baliju prošle godine. Treći se odnosi na tenzije u odnosu između zelenog vodika, vodika niskih emisija, i vodik s niskim sadržajem ugljika“, pojasnila je Madhura Joshi, viša saradnica E3G.
Da se možemo nadati slabim učincima po pitanju obnovljive energije i novim energetskim tehnologijama, indirektno potvrđuje i američki Bloomberg.
Naime, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden će razgovarati i sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom Al Saudom o povećanju proizvodnje nafte, dakako nakon nedavne odluke Rijada i Moskve da smanje dnevnu proizvodnju što je uzrokovalo povećanje globalne cijene tog energenta.
Ako se zna da će američki predsjednik od saudijskog prijestolonasljednika tražiti i eventualnu uspostavu diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Izraela, onda je teško vjerovati da može postići ozbiljnije rezultate kod neutralnih zemalja po pitanju stava o ratu u Ukrajini.
Činjenicu da na summit u New Delhiju neće doći ruski i kineski lideri, Vladimir Putin i Xi Jinping, već će ih predstavljati šef diplomatije Sergej Lavrov i kineski premijer, Li Qiang, možemo tumačiti i kao signal da Peking i Moskva pažljivo prate poteze onih sa kojima grade, kako to vole reći, čelično i neraskidivo prijateljstvo – Brazila i Južne Afrike. Inače, zemalja jako bliskih Americi!
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.