Srednjovjekovni kralj i kraljica u svečanim odorama prošetali Kaknjom

Kralj i kraljica u svojim odorama večeras su prošetali ulicama grada sa ciljem da ožive sjećanje na prošlost Bosne i Hercegovine koja je 1. marta 1992. godine izborila svoju nezavisnost. Šetnja srednjovjekovnog kralja i kraljice počela je od kakanjske sahat kule u gradskoj jezgri, kroz muzej na otvorenom do replike Zgošćanskog stećka.

Ulogu kralja tumačio je dramski umjetnik Mirza Bajramović.

“Večerašnja šetnja i ova odora je podsjetnik našim sugrađanima koji zaboravljaju šta je Bosna bila u Srednjem vijeku, a mi to moramo posebno poštovati jer je nedaleko od Kaknja bio glavni grad te Bosne – Bobovac. Ovo je samo početak onoga čime se planiramo baviti u narednom periodu jer ne želimo dopustiti da mladi naraštaji zaborave historiju”, kazao je Bajramović.

Uloga kraljice Katarine pripala je 26-godišnjoj Harisi Bjelopoljak koja je kazala kako smatra da joj je dužnost građanima BiH prenijeti historiju države kroz večerašnju šetnju.

“Bosna i Hercegovina je država sa velikom tradicijom, dugom historijom i ovo je država kraljeva. Mnogi su posjetili Bobovac, organizovani su brojni pohodi za sve generacije koje su naučile da je tu živjela porodica Kotromanić. Međutim, nikada to nisu mogli doživjeti, a večeras ćemo kralj i ja pokušati prenijeti duh srednjovjekovne Bosne”, izjavila je Bjelopoljak za Klix.ba.

Bajramović je još kazao kako se u svoj priči ne smije zaboraviti ni Hercegovina, odnosno današnja država Bosna i Hercegovina, koja kao takva postoji od sklapanja braka Stjepana Kotromanića i kraljice Katarine.

Historijski čas u Domu kulture nakon šetnje održao je bosnolog Afan Abazović koji je govorio o historiji domovine, sa naglaskom na značaj referenduma za nezavisnost, te ljiljanima kao hiljadugodišnjem simbolu države.

“Bitno je upoznati širu javnost o značaju referenduma u međunarodnopravnim okvirima, na koji način je stekao svoj legalitet i legitimitet, te argumentovano pobiti tvrdnje nekih samozvanih eksperata prava da je referendum za nezavisnost bio kako uporno tvrde, ‘volja dva od tri naroda u Bosni i Hercegovini, bez konsultacija sa trećim’. Takve i slične nebuloze se šire kao kuga medijskim prostorom, a jako tihi glasovi iz političkih, a naročito akademskih krugova ih pokušavaju opovrgnuti. Isto se nastoji i sa ljiljanima, simbolu koji se nalazi na 2.000 godina staroj posudi pronađenoj na Ilidži. Naravno, zastava Bosne i Hercegovine koja se ponosno vijori ispred zgrade UN-a u New Yorku se mora poštovati, htjeli mi to ili ne, ali mnogi zaboravljaju da su se i ljiljani u najtežim godinama vijorili pred istom zgradom. Ne smijemo se stidjeti svoje historije i zatirati hiljadugodišnje simbole države”, poručio je Abazović.

Događaj su organizovali Neformalna grupa građana Sinovi Bosne i Muzej Kaknja.