Energopetrol, Energoinvest, Bosnalijek, Aluminij, Fabrika duhana Sarajevo, Sarajevo-Osiguranje, kompanije su koje su ušle u plan privatizacije preduzeća za 2016. godinu. Odlučeno je to na jednoj od sjednica Vlade Federacije, koja je dala saglasnost na Program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine s Planom privatizacije za 2016. godinu, piše bh. novinska agencija Patria.
Sve je to dio famozne Reformske agende, a Planom privatizacije za 2016. godinu predviđena je i priprema za prodaju dijela kapitala federalnih telekom operatera, odnosno priprema za eventualnu privatizaciju BH Telecoma i HT-a Mostar. No, o ovome nikada nije provedena parlamentarna rasprava, a kako Patria saznaje, plan je skrojen u uskim stranačkim krugovima.
Tako se u Centrali SDA, pa čak i na sjednicama Kolegija stranke vode rasprave o mogućim ishodima prodaje ovih firmi, odnosno Bakir Izetbegović, lider SDA i premijer FBiH Fadil Novalić već tragaju za potencijalnim kupcima, ali je nejasno zašto bi se politika bavila pitanjima privrede, odnosno da li se na ovaj način narušava nezavisnost privrednog sektora.
Šta se desi kada politika odrađuje posao umjesto stručnjaka, pokazalo se na primjeru Agrokomerca. Poznato je da imovina Agrokomerca vrijedna oko 25 miliona KM obezvrijeđena na svega 2,2 miliona KM, a onda je za taj minimalan iznos prodat Razvojnoj banci Federacije.
Pitanje je kome će sada Razvojna banka prodati imovinu Agrokomerca. I o tome se u Centrali SDA vodila polemika, pa kako otkriva naš izvor „savjetovano je da bi bilo najbolje posredstvom BBI banke Agrokomerc prodati investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata“.
Neizvjesna je sudbina i jedine domaće osiguravajuće kuće Sarajevo-Osiguranja, kojeg su po pričama visokopozicioniranih kadrova SDA namjerili prodati ili Preventu ili Eurohercu.
Stručnjaci upozoravaju da su privatizacijski procesi u BiH često neuspješni, a vrlo malo uspješni, doprinijeli dovođenju radnika na prosjački štap. Da li se to u budućnosti sprema i radnicima iz pomenutih preduzeća čija se prodaja najavljuje, a čije su firme, ipak, pristojno dobro poslovale.
Godinama politika ne sluša upozorenja stručnjaka, a počelo je sve davne 1996. godine, kada su mnogi tvrdili da “privatizacija certifikatima neće riješiti nijedan suštinski problem niti jednog preduzeća u Bosni i Hercegovini”. Godinama poslije ova logika se pokazala ispravnom, ali pojedinci su se dobrano obogatili na račun radnika koji ni danas nemaju ni novce ni prava.
Opravdano, danas u preduzećima koja izlaze na privatizacijsko tržište mnogi vide kao buduću Krivaju, Ditu, Guming, Polihem, Vranicu, Feroelektro.., koji su od giganata dospjeli na prosjački štap. Ali ni to nije bila škola za pojedine kadrove SDA, koji nastavljaju sa starim udarcima politike na poslovnu logiku.
Bojeći se mogućih lošijih scenarija, u glavnog gradu BiH sve više se spominju i odlasci radnika iz BH Telecoma, moćne i ugledne firme, gdje su se godinama zapošljavali stranački kadrovi i na rukovodna mjesta godinama dovodili podobni. Dakle, svi vide gdje je problem, osim onih koji kreiraju sudbinu preostalih bh. giganata. Ljudi koji su se pokazali kao potpuno neuspješni u politici, sada se sa tom istom politikom guraju u ekonomiju.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.