Snažna ljevica nužna za budućnost BiH

TV1: U javnosti se već mjesecima govori o ujedinjenju ljevice u BiH. Zašto je važno imati snažnu ljevicu u BiH?

ANĐELIĆ: Neophodno je zbog korektiva prema vlasti. Bilo ko da je na vlasti opozicija je neophodna u demokratskim društvima. Ne mora se biti na vlasti da bi se uticalo na neke procedure i politike koje bi bile korisne cijelom društvu. U BiH zahvaljujući sistemu koji je konsocijacijski i koji nemivno vraća na vlast manje više iste političke partije koje dolaze iz nacionalističkih politika dozvoljava im kontinuietet na vlasti i da ignorišu bilo kakav korektiv jer je opozicija slaba i razjedinjena zbog djelom ideoloških razlika a donekle i ličnih neslaganja. Zbog toga je neophodno i sada se na izborima pokazalo da je neophodno da se jedna jača platforma dogovori i da se na sljedeće izbore izađe listom zajedničkih vrijednosti iza kojih će sve te političke partije stati zajedno ili barem većina.

TV1: Protekli vikend na Jahorini su predstavnici stranaka ljevice o toj zajedničkoj platformi. Što je ustari dogovoreno?

ANĐELIĆ: Nazvali smo je Jahorinska deklaracija. To je bio skup, tridesetak ili četvrdesetak građanskih aktivista, intelektualaca, političara i političkih lidera, nekih novinara i sudionika javnog života. Tu je bila bitna uloga ljudi koji nisu aktivni a koji imaju veliko znanje i voljni su da se pridruže i da pomognu formiranju jedne opozicione grupe koja bi mogla omogućiti napredak ovom društvu. Sljedeći će sastanak biti u feburuaru u Mostaru. Jahorinska deklaracija će biti objavljena za 10 dana. Složili smo se da treba dopuniti još nekoliko članova, a jedan od njih je da se izlazi na izbore u svakoj izbornoj jedinici. Sve nacionalističke političke partije koje su na vlasti imaju svoju teritoriju ali ovo bi bila jedina bosanskohercegovačka politička snaga bez obzira da li će izgubiti ili pobjediti. Predložio sam da na čelu svake liste bude žena i da se ukaže na neravnopravnost žena u ovom društvu, potom nesaradnja sa bilo kojom nacionalističkom partijom, jer mora se jedan radikalan front otvoriti da bi postojala bilo kakva šansa za potencijalni uspjeh.

TV1: Dakle nema saradnje sa nacionalnim strankama?

ANĐELIĆ: Ni pod koju cijenu. Trenutni izborni sistem vraća iste političke partije na vlast. Ukoliko se ostvari ovaj dogovor i krene sa jednom zajedničkom platformom na izbore, i ako lokalni izbori budu zajedno sa generalnim izborima, nekoliko vrlo bitnih gradova ukoliko opozicija osvoji; BiH je decentralizovana država, dovoljno vlasti ima i na lokalnim nivoima da se privuče podrške izvana i da procvjetaju te mikrosredine a na državnom nivou da budu u jakoj opoziciji i sačeka se naredne četiri godine i da se onda krene u frontalno osvajanje vlasti.

TV1: Šta bi mogao biti kamen spocitanja?

ANĐELIĆ: Postoje različiti politički pogledi. Neki od kolega su zagovornici ideje, jedan čovjek jedan glas, ja lično smatram da to nije dobro u ovim uvjetima u BiH. To je jedna od stvari koju ćemo izostaviti. Imat ćemo različite poglede na to, ali imamo listu zajedničkih vrijednosti iza kojih ćemo svi stajati i međusobno se nećemo napadati oko tih stvari o kojma različito mislimo.

TV1: Kako ne upasti u zamku da se priča o ujedinjenju ne pretovori o priču o ujedinjenju svih stranaka ljevice, odnosno lijeve orijentacije u jednu stranku. Slažete li se s tim da bi to moglo biti kontraproduktivno?

ANĐELIĆ: Postoje naravno različiti pogledi kao pitanje privatizacije državih preduzeća. GS, DF i SDP koji su bili prisutni ja Jahorni imaju različite poglede oko toga i idu od totalne privatizacije koja bi možda donekle rješila korupciju a sa druge strane imamo zaštitu radničke klase. partija koje su u lijevo i koje bi jačale sindikate i zadržale uticaj u državnim preduzećima. To bi bio građanski front, ne bi smo ga nazvali ljevicom jer postoje ideološke razlike jer nisu svi na istinskoj ljevici?

TV1: Kako privoliti građane da glasaju za takve stranke na sljedećim izborima, budući da to mnogima nije uspjelo a puno je onih koji ne izlate na izbore?

ANĐELIĆ: Ponuditi ljudima koji apstiniraju i koji su razočarani u politički život u BiH, dati im mogućnost da probaju. Govori se o posljednoj šansi, nadajmo se da nije posljednja. Idealno bi bilo da tu budu novi ljudi i nove žene. Dakle ne može se praznim obećanjima nego istinskom akcijom i zadržavanjem principa da nema saradnje sa nacionalistima. Svi građani BiH su jednaki. Postoje kolektiviteti i koji su instrumenti države da ona zaštiti jednakost tih kolektiviteta u BiH i naravno spremnost na kompromis jer je to jedini način da se može živjeti u BiH.

TV1: Koliko je oživlkjavanje socijaldemokratije dobro ili loše za sve građane u BiH?

ANĐELIĆ: Mora biti dobro, ali postoji jedno drugo pitanje. Na globalnom planu, kažu, ljevica je u krizi jer svijet se promjenio. Mi imamo sada multinacionalne kompanije koje vladaju multinacionalnom aspektom a radništvo je organizovano na nacionalim osnovama. Ono se ne može boriti i nema tog korektiva. Ljevica mora mjenjati svoju ulogu sada. Do sada je neka tradicionalna podrška dolazila iz radništva, dakle iz onih garavih rudara i radnika i fabrika. Sada je servisna industrija, savim su druge okolnosti i gledaju se ljudi koji su obrazovani. Takvi obrazovani ljudi su često apolitični i žele da uživaju u svome životu. Njih treba privoliti jer ipak jer pored svega toga što vrijedno rade što su obrazovani imaju relativno pristojne prihode, ali nemaju vode kao što u Sarajevu nema vode. E to je stvar koju će rješiti jedna alternativna opcija.

TV1: Evropska komisija je uručila upitinik BiH. Istovremeno unutar same EU postoje ozbiljni problemi. Kakvu dinamiku približavanja EU očekujete u narednih godinu dana. Koliko to zavisi od same BiH a koliko od Evrope?

ANĐELIĆ:Krenimo prvo sa iskustvom Hrvatske i Makedonije. Zajedno su postali kandidati a pogledajmo gdje su danas. Da li smo mi slični Hrvatskoj ili Makedoniji. Ako želimo biti slični Hrvatskoj koje su promjene neophodne. S tim u vezi ja nisam siguran da aktuelna vlast ima kvalitetu da kreira takvu vrstu promjena. Druga stvar je postoji li želja da se BiH primi u ćlanstvo EU.Nisam siguran jer njih ne bi ništa koštalo kada su svakako pristuni u BiH i ne bi ni osjetili članstvo prilično siromašne države. Vrlo je populistički orinetirano glasačko tijelo u više zemalja EU.Referendumom se moraju odobriti neke ključna pitanja kao što je proširenje te zajednice. Kolio je vjerovatno da će glasač koji če glasati za Marin Le Pen da će on glasati da se BiH primi u EU, zemlju u kojoj je religija veoma bitna a Francuska je sekularna država a vrlo je izrazito antiislamsko rasploženje u Francuskoj a u BiH imamo građane islamske vjeroispovjesti. Budimo realni, moguć je otpor, čak i da je vlast u BiH spremna da ispuni sve uvjete pitanje je da li će to evropa prihvatiti.