Slijedi li nametanje Izbornog zakona i po čijoj volji?

Izborni zakon ponovo je u fokusu – ovaj put u kontekstu mogućeg nametanja izmjena. Naime, kruže glasine da bi tokom ove sedmice visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt mogao i na ovom pitanju iskoristiti Bonske ovlasti. Ovo je znak za uzbunu političkim liderima u našoj zemlji, naročito zbog informacije da bi potencijalno nametnute izmjene Izbornog zakona pogodovale HDZ-ovom prijedlogu. Slijedi li zaista nametanje Izbornog zakona i u čiju korist?

Hoće li Schmidt iskoristiti Bonske ovlasti još jednom i nametnuti Izborni zakon? Pitanje je na koje se od jučer traži odgovor. I još ga nema. Zvanično. Dodatnu konfuziju unijele su konsultacije koje je obavio danas, i to sa predstavnicima parlamentarnih stranaka u Federaciji. Iz OHR-a oprezni, kažu ne žele komentirati medijske glasine.

A kružilo je da se konsultacijama traži svojevrsni pristanak da izmjene budu nametnute. No, kako nam kažu učesnici, tema nije bila mogućnost nametanja. Ali jest izborni proces i potencijalne postizborne blokade.

“Ne mogu reći da je bilo bilo kakve priče o nametanju Izbornog zakona, bilo je riječi o problemima koje vidimo svi – ne samo visoki predstavnik, ne samo mi koji se bave politikom nego i građani. To je pitanje zaštite integriteta izbornog procesa, kao i pitanje mogućih blokada i otklanjanja tih blokada, da svi razmišljamo o tim problemima, kako ih riješiti. Visoki predstavnik je želio da čuje i naša razmišljanja oko svega toga, strahove, je li kampanja krenula, kako i u kojem pravcu to ide. Dogovorili smo se da se vidimo opet i nastavimo pričati o toj temi”, kazao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Na konsultacijama i kabinet člana Predsjedništva Željka Komšića. Među prvima je reagirao na najavu mogućeg nametanja Izbornog zakona, uz upozorenje Schmidtu da nijedna odluka koja se donosi protiv volje građana BiH ne može proći bez posljedica. Ali i uz podsjećanje na zahtjev koji čeka očitovanje Ustavnog suda: “Član Predsjedništva BiH Željko Komšić prema Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine uputio je zahtjev za ocjenu ustavnosti koji se odnosi na način odlučivanja i nadležnosti Domova naroda, posebno sa stanovišta pokretanja vitalnog interesa, koji predstavlja alat za blokade, te apelaciju dr. Slavena Kovačevića prema Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koja se tiče aktivnog prava glasa, odnosno načina izbora u Zastupnički dom Parlamenta BiH, Domove naroda i Predsjedništvo BiH”.

I upravo su Domovi naroda problem, ključni. Jer su godinama poluga za kontrole. Koje je do sada imao HDZ BiH. Na oba nivoa. A ukoliko njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona bude prihvaćen ili nametnut, kako to najavljuju pojedini politički predstavnici, Dom naroda nastavit će biti bastion koji HDZ ne da. A ne da ni da na federalni nivo mjesto u Domu naroda pripadne, recimo, Hrvatu iz USK-a ili BPK-a, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu.

“Moje informacije i razumijevanje govori da će se Izborni zakon biti izmijenjen u nekoliko segmenata. Segment koji mene i Našu stranku najviše zabrinjava je segment koji se odnosi na legitimno predstavljanje, za koji se de facto HDZ zalagao tokom pregovora o ustavnoj izbornoj reformi. Ako vi donesete odluku da će samo kantoni u kome su Hrvati dominantni davati delegate za federalni Dom naroda, onda vi vežete ta njihova etnička prava kolektivna za određenu teritoriju i to je sasvim sigurno, bar u mojim očima, daljnja etnizacija zemlje”, upozorava NS-ov državni zastupnik Predrag Kojović.

Nametanja u vrijeme u kojem su izbori već raspisani ne želi ni SDA.

“Sada je neprimjeren i sam razgovor oko izmjena Izbornog zakona kada već treba da uđemo u samu izbornu kampanju. Ukoliko je i tačno da se razgovara, to treba zaustaviti. To je neodgovorno neozbiljno i jako opasno kada je u pitanju BiH i politički sistem. Tu se radi o jako ozbiljnom zahvatu, nije potrebno samo izmijeniti Izborni zakon BiH nego bi se moralo izmijeniti i ustav BiH u kojem stoji da svi oni koji su izabrani u kantonalne skupštine imaju pravo da budu birani u Dom naroda”, ističe Adil Osmanović, predsjednik Kluba SDA u Zastupničkom domu BiH.

Sve drugo ozbiljna je, dublja segregacija, koja ne vodi implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, tvrde naši sagovornici. I nije samo Dom naroda dio izmjena Izbornog zakona za koje pojedini politički predstavnici navode da bi mogle biti nametnute. Tu su i one izmjene koje se kolokvijalno zovu tehničke, a odnose se na integritet izbornog procesa. O tome je sa Schmidtom razgovarao i lider SDA Bakir izetbegović. Poručio je da su “prihvatljive hitne izmjene koje se odnose na integritet i funkcionalnost federacije”. Ista tema i sa liderom SBB-a Fahrudinom Radončićem. Dakle, razgovara se. Šta će ovi razgovori donijeti, teško je predvidjeti. Stav HDZ-a danas nismo uspjeli dobiti. Za sada je jasna tek jedna stvar, Izborni zakon kao tema ponovo je vraćen na velika vrata. A oktobar sve bliži.

Visoko.ba/federalna.ba