Naše oči svakodnevno doživljavaju negativne podražaje iz okoline bilo da se radi o iritacijama i toksinima ili o vremenu provedenom za ekranom, a naročito iz šminke koja sadrži niz sastojaka koji mogu iziritirati oči poput olova, alkohola, parabena ili retinola.
Istraživanje neprofitne organizacije Environmental Working Group pokazalo je da prosječna Amerikanka u prosjeku nanese 168 hemikalija na lice i tijelo svaki dan.
Drugo istraživanje, provedeno 2016. godine, pokazalo je da žene u prosjeku koriste 16 proizvoda dnevno samo na svom licu. Iako ne možemo izbjeći većinu nadražujućih sastojaka za oko, možemo kontrolisati proizvode koje svakodnevno koristimo na svojoj koži, posebno oko očiju.
Izbjegavajte šminku s bilo kojim od sljedećih sastojaka: arsen, berilij, kadmij, karmin, olovo, nikal, selen, talij, retinil acetat. Ako ste skloni alergijama, izbjegavajte sve proizvode koji sadrže parabene (npr. butilparaben, etilparaben i propilparaben) i propelin glikol (koji se nalazi u maskari).
Skriveni uzroci iritacije očiju
Makeup proizvodi mogu sadržavati skrivene hemikalije koje iritiraju oči, uzrokuju ili pogoršavaju bolest suhog oka ili njegove simptome, blefaritis ili disfunkciju meibomske žlijezde. Simptomi uključuju svrab, suhe i peckave oči, peckanje, ljepljivost, suzenje očiju ili crvenilo očiju.
Zbog toga izbjegavajte sljedeće sastojke: alkohol, acetil heksapeptid-3, benzalkonijum hlorid (BAK ili BAC), butilen glikol etilendiamintetraoctena kiselina (EDTA), izoproopil hloprostenat, parabeni, fenoksietanol, retinol.
Na primjer, u nekim istraživanjima, benzalkonij hlorid, koji se obično koristi u kapima za oči, povezan je sa toksičnošću epitela rožnice, koji prekriva prednji dio rožnice i djeluje kao zaštitna barijera koja sprečava prašinu, vodu i bakterije.
Osnovni žuti vosak i drugi koji se koriste u maskarama i olovkama za oči kako bi učvrstili proizvod i učinili ga vodootpornim, mogu začepiti meibomske žlijezde i uzrokovati ili pogoršati simptome suhog oka.
Parabeni su konzervansi koji se koriste za sprječavanje rasta bakterija u šminci i proizvodima za njegu kože, poput krema i hidratantnih krema za lice, sredstava za čišćenje, gelova za brijanje, brijanja i krema za sunčanje.
Oni također mogu pogoršati iritaciju oka i simptome suhog oka jer mogu spriječiti žlijezde da luče dovoljno ulja. Parabeni su porodica hemikalija, pa biste trebali izbjegavati sve sa sufiksom “paraben”, kao što su propilparaben i izobutilparaben kao primjere.
Ostali proizvodi koji mogu negativno utjecati na oči
Puder u prahu i svjetlucavo sjenilo mogu začepiti žlijezde koje luče ulje u kapcima. To može uzrokovati hroničnu suhoću oka, bolest očnih kapaka, akutni čičak i iritaciju oka.
Olovka za oči nanesena je na unutrašnju ivicu kapka – nanošenjem šminke na unutrašnju ivicu kapaka ili “vodenu liniju” oči se izlažu direktno svim hemikalijama/iritantima u vašim proizvodima.
Razlog zašto se ovo zove vodena linija je taj što odatle izlaze suze, a svakim treptajem suze povlače čestice olovke i raspršuju ih na površinu oka. Ovo mijenja vašu stabilnost suza, uzrokujući da suze brže isparavaju, isušujući površinu oka.
Adekvatno uklanjanje šminke je od suštinske važnosti za zdravlje oka, jer ukoliko se ne izvodi pravilno može dovesti do hroničnog suhog oka ili hkroničnog alergijskog konjunktivitisa.
Osim toga, mnoga sredstva za uklanjanje šminke nisu posebno formulisana za oftalmološku upotrebu i mogu biti previše gruba za svakodnevnu upotrebu oko očiju. Pokušajte izbjegavati proizvode s mineralnim uljem, natrij lauril sulfatom, diazolidinil ureom i parabenima.
Kako bi znali šta smijete koristiti za oči preporučuje se čitanje etiketa i oznaka sastojaka na proizvodima kako biste zaštitili svoj vid.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.