“Kao katolici vjernici imamo pravo i odgovornost da oblikujemo društvo u kojem živimo, a kako bolje utjecati na te procese nego izlaskom na izbore i mijenjati vlast. Nažalost, svjedoci smo svih ovih godina vladanja preko prokušane metode koju vladajući veoma uspješno provode, a to je vladavina straha, na što se osvrnuo i kardinal Puljić kazavši da ako ne mislite i ne govorite kao stranka na vlasti može vas progutati noć”, istakao je Skopljaković u izjavi za Vijesti.ba.
On je napomenuo da je Crkva institucija kojoj Hrvati katolici još uvijek najviše vjeruju.
“Biskupi su pastiri od kojih narod očekuje da ga predvode i vode kroz ovaj bosanskohercegovački politički labirint, ukazujući na pogrešne vođe i putove, iz kojeg bi napokon trebali izaći na suprotnom kraju od onoga na koji smo sve ove godine izlazili, na kraju gdje nas čeka novi bolji početak, a ne noć u kojoj zbog slobode misli i riječi možete nestati”, naglasio je Skopljaković.
Predsjednik Hrvatske stranke BiH mišljenja je da su tehničke izmjene Izbornog zakona, koje su predložene sa ciljem održavanja fer i poštenih izbora, bile jedno od boljih rješenja, a za koje vjeruje da podupire i BK BiH, kako bi se spriječile manipulacije i krađe glasova stranaka na vlasti, a koje bi bile “progutane u noći na dan izbora”.
“Pozivamo sve koji mogu utjecati da se ove tehničke izmjene Izbornoga zakona usvoje, a koje ne narušavaju nacionalne interese niti jednoga naroda, osim interese stranaka na vlasti i onih koji su za suprotno od fer i poštenog. Budimo hrabri ne plašimo se nestanka u noći, izađimo na izbore i neka u izbornoj noći nestanu oni koji su nas doveli u ovaj položaj”, poručio je Skopljaković.
Podsjećamo, biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputili su sa 73. redovnog zasijedanja poruku u vezi sa predstojećim opštim izborima u našoj državi, zakazanim za 7. oktobar.
Poručili su da su opšti izbori u svakom demokratskom društvu vrlo važni i velika prilika za nov početak. Na njima birači imaju veliku odgovornost, jer izražavaju mišljenje i odlučuju, ko će ih u narednom periodu zastupati u vlasti i brinuti se za napredak društva.
U složenom društvu, kao što je Bosna i Hercegovina, biskupi su konstatovali da se mora poštivati dostojanstvo svakoga čovjeka i njegova prava, uključujući i ono na održiv povratak, te graditi sloga, njegovati dijalog i dosljedno uvažavati različite narodne, kulturne, jezične i vjerske posebnosti i identitete.
“Ako se to želi postići i podržavati spomenute vrednote, onda iz političkoga djelovanja trebaju nestati majorizacija i preglasavanje. Jednako je neprihvatljivo, da se u parlamentarnoj praksi donose odluke od sudbinske važnosti i životnog interesa bez većine predstavnika jednoga naroda i protiv njihove volje.U ratu smo govorili, da se sreća jednoga čovjeka ne može graditi na nesreći drugoga i da jedan narod ne može do svoga napretka na štetu drugoga naroda, te i danas ponavljamo, da se sretna budućnost i boljitak Bosne i Hercegovine ne mogu graditi na nesreći i nijekanju bilo kojega naroda. Uz tood posebne je važnosti, da se u provedbi rezultata izbora dosljedno poštuje konstitutivnost svakoga naroda na cijelom području Bosne i Hercegovine, tako što će izborni legitimitet biti pravilo predstavljanja naroda. U protivnom, u društvu, koje drukčije primjenjuje zakon,vlada nepravda i pravno nasilje čime zakon gubi svoj osnovni smisao, koji se zove zaštita pravde. U tom smislu, zaista je neshvatljivo i neprihvatljivo neprovođenje pravomoćnih presuda mjerodavnih domaćih i stranih sudova, koje se tiču organizacije izbora i provedbe njihovih rezultata na općoj i nekim lokalnim razinama”, naveli su biskupi u pismu.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.