Sedamdeset godina LJUDSKIH PRAVA: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva”, prvi je član Opšte deklaracije Ujedinjenih nacija o pravima čovjeka.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi put u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”. Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra.

Ovim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka – od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje. Usvajanje Deklaracije predstavljalo je krupan napredak u tom trenutku, a tom prilikom ostale su uzdržane zemlje sovjetskog bloka, Saudijska Arabija i Južnoafrička republika.

Donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je ključni datum u modernoj istoriji. Nacije svijeta su se okupile da pokušaju jednom zauvijek zakopati posljedice genocida koji se pokrenuo tokom Drugog svjetskog rata. Donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je jedno od prvih značajnih dostignuća Ujedinjenih naroda i obezbjedilo je osnovnu filozofiju za mnoge pravno obavezujuće međunarodne dokumente koji su usljedili.

Rezolucija 217A (III) usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proglašava “Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima zajedničkim standardom dostignuća za sve ljude i nacije, sa težnjom da svaki dio društva, imajući stalno na umu ovu Deklaraciju promoviše poštovanje za ova prava i slobode putem obrazovanja”.

U okviru Savjeta Evrope, 1950. godine donesena je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, pored osnovnih prava, ustanovljava i mehanizme zaštite i nadzora nad njihovim ostvarivanjem. UN su 1966. godine donijele dva sporazuma, kojima su razrađene slobode i prava proklamovana Deklaracijom o ljudskim pravima, a dokumente je prihvatilo 130 zemalja.

Organizacije i pojedinke/ci koriste Dan ljudskih prava kao priliku da obilježe potpisivanje ovog istorijskog dokumenta kao i da promovišu principe koje Deklaracija sadrži.
Visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini je u ime Evropske unije, povodom Dana ljudskih prava, izjavila da su se prije 70 godina, države članice Ujedinjenih nacija okupile kako bi usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima te da je ovaj iskorak ujedinio svijet nakon najveće tragedije u historiji čovječanstva.

– Od tada smo postigli znatan napredak. Univerzalna deklaracija se pokazala kao kamen temeljac međunarodnog prava o ljudskim pravima na temelju kojeg su mnoge zemlje izgradile snažnu i otpornu strukturu za zaštitu ljudskih prava. Danas je broj onih koji žive u odgovarajućim uslovima ljudskih prava veći nego ikada ranije u historiji čovječanstva. Sedamdeseta godišnjica Univerzalne deklaracije pravi je trenutak da se podsjetimo kako su ljudska prava imala sveobuhvatan utjecaj na naša društva – navodi Mogherini u izjavi.

Dodaje da je upravo iz ovog razloga Evropska unija, zajedno sa zemljama partnerima iz različitih dijelova svijeta, pokrenula inicijativu „Uspješne priče o ljudskim pravima“, koje pokazuju svijetu da promocija i poštivanje ljudskih prava jačaju temelje naših društava i omogućuju njihov razvoj.

– Iako te priče u nama mogu buditi nadu i optimizam, ljudska prava ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Svjesni smo toga s kojim se problemima ljudi širom svijeta suočavaju: s kršenjima ljudskih prava, ugrožavanjem demokratije i smanjivanjem prostora za djelovanje civilnog društva – kaže Mogherini.

Od donošenja Univerzalne deklaracije, civilno društvo i aktivisti u oblasti ljudskih prava doprinijeli su promociji i zaštiti ljudskih prava kroz miroljubiv dijalog i izgradnju pluralističkih demokratija.

Mogherini napominje da se u svijetu sve više pojačava pritisak na slobodu govora i djelovanje civilnog sektora, kroz nasilne napade, prisilne nestanke i represivne režime evidentiranja.

– EU nastavlja i dalje snažno podržavati civilno društvo i nastavit ćemo s naporima da djelujemo i suprotstavljamo se uznemiravanju i zastrašivanju civilnog društva, uključujući organizacije žena i mladih. Podrška aktivistima u oblasti ljudskih prava, uključujući ljudska prava žena, jeste u samom središtu vanjske politike Evropske unije i oblasti ljudska prava i jedan od njenih glavnih prioriteta. EU je vodeći svjetski donator lokalnim organizacijama civilnog društva, sa iznosom od preko dvije milijarde eura koji se osiguravaju svake godine, a što čini dvije trećine ukupne globalne podrške – navodi se u izjavi Federice Mogherini.

Danas, dodaje se, EU također potvrđuje svoje čvrsto opredjeljenje multilateralnom sistemu ljudskih prava kao platformi putem koje međunarodna zajednica najbolje može odgovoriti na kršenje ljudskih prava i tražiti odgovornost, na međunarodnoj i na regionalnoj razini.

– Kroz primjenu međunarodnog okvira ljudskih prava unutar naše Unije, pridržavamo se istih standarda koje očekujemo od svojih partnerskih zemalja širom svijeta. To znači i da kontinuirano nastojimo poboljšati situaciju u području ljudskih prava i u Uniji i izvan nje. Na taj način nastavljamo poštivati obavezu koju smo preuzeli prije 70 godina, u čijem središtu leži temeljna činjenica da se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka te da svi moramo djelovati u duhu poštovanja i solidarnosti – navodi se u izjavi Federice Mogherini.