Sazvana sjednica – zašto Tegeltija čeka daleki ponedjeljak?

Novca za izbore i dalje nema, a Vijeću ministara BiH se ne žuri. Nacrt ovogodišnjeg budžeta na dnevnom redu tek u ponedjeljak. Potvrdio je to predsjedavajući Zoran Tegeltija. Očekuje da će dokument biti usvojen i upućen Predsjedništvu BiH da bi bila nastavljena procedura u državnom parlamentu i riješeno pitanje finansiranja izbora. Istvoremeno iz CIK-a BiH poruka – neophodno je da sredstva budu operativna do sutra.

Osim što je neophodno da sredstva budu operativna do sutra, prema saznanjima CIK-a BiH, Nacrtom budžeta nije predviđen dovoljan iznos novca. Zato iz Komisije poziv nadležnima – da Nacrt usklade sa njihovim zahtjevom i da ga takvog dostave u daljnju proceduru. A poznato je da su procedure duge i da se nadležnima baš i ne žuri. Zašto sjednica nije zakazana ranije? Šta je Tegeltija do sada čekao? Upućeni kažu – zeleno svjetlo partijskog šefa.

“Mi ne možemo reći da ministri u Vijeću ministara BiH djeluju samostalno, da oni donose odluke – već će donijeti odluku onog trenutka kad to odluči partijski šef. Parijski šefovi se ponašaju tako da nam razvlače i pamet i vrijeme”, tvrdi politička analitičarka Tanja Topić.

Politički analitičar Esad Bajtal objašnjava: “Nacrt ne prave građani, nacrt ne pravi CIK BiH – nacrt pravi onaj koga se izbori tiču i onaj kome odgovara da novca nema ili da ga nema dovoljno. Opet se vraćamo na pitanje strategije i taktike. I to je dio takike onemogućavanja, osporavanja, izbjegavanja, izbora, dogovora, svega onoga što građani tri decenije željno čekaju. Šta građani čekaju? Ništa posebno – čekaju normalno stanje, bez tenzija, bez svađa”.

A do normalnog stanja, kako sada stvari stoje, teško da i može doći. Dok iz CIK-a BiH upozoravaju da bi održavanje izbora 2. oktobra moglo biti najozbiljnije ugroženo, jer novca nema – stranački šefovi nastavljaju igrati dobro poznate igre. HDZ i SNSD djeluju po sistemu spojenih posuda, navodi Topić: “Ja bih rekla da je partnerstvo SNSD-a i HDZ-a jedna konstanta. Stječe se utisak u javnosti da se dogovaraju – kad neko od njih treba da potegne mehanizam ucjenjivanja dok se ova druga strana, pod navodnim znacima, ponaša demokratski”.

Dok ruka ruku mije, vrijedi podsjetiti da posljednju riječ može dati visoki predstavnik – korištenjem bonskih ovlasti.

“Mi građani ga plaćamo da ovdje uredi stvari onako kao su uređene u njegovoj zemlji i u drugim zemljama demokratskog svijeta. Niša više niti tražimo, a ni na šta manje nećemo pristati”, dodaje Bajtal.

Dakle, građani očekuju konkretne poteze od nadležnih. Visoki predstavnik ili domaći lideri – ko će reagovati prije? Dok se čekaju konkretni potezi, jedno je sigurno – građani ne žele da im bude oduzeto temeljno demokratsko pravo.

Visoko.co.ba/federalna.ba