Zbog nepredvidivog trajanja izolacije, epidemije, finansijske nesigurnosti i neizvjesnog povratka u normalu, koronavirus negativno utječe na naše kolektivno mentalno zdravlje.
U ovo teško vrijeme, šta ljudi mogu napraviti da se malo opuste?
Priznajte svoju anksioznost
Ljudi se suočavaju s anksioznošću na načine koji se kreću od bezopasnih do štetnih – od neprekidnog gledanja televizije, do pretjerivanja u hrani i u alkoholu. Zajedničko im je što su to načini izbjegavanja suočavanja s problemom”, kaže psihijatrica dr. Richa Bhatia, a prenosi Guardian.
Ona preporučuje da se za početak prizna ta anksioznost, kao normalna evolucijska reakcija na uočenu opasnost ili prijetnju.
Također predlaže da pokušate pretvoriti anksioznost u “skup osjećaja, misli i emocija”, a ne u nešto što definira vas ili vaš život.
“Osjećaji dolaze i odlaze i proći će. To je ono na što moramo podsjećati kada se osjećamo loše.
Rasporedite brigu
Ako se pretjerano brinete, Bhatia preporučuje da odvojite određeno vrijeme za to, recimo 30 minuta dnevno.
“To se možda čini kontraproduktivnim, ali zapravo može pomoći u smanjenju zabrinutosti.
Američka Udruga za bihevioralnu i kognitivnu terapiju (ABCT) tvrdi da određivanje dnevnog polusatnog “vremena brige” pomaže da ostanemo u sadašnjem trenutku sve vrijeme tokom dana. Tokom tog “dopuštenog” vremena za brigu preporučuje se da napravite razliku između onih stvari nad kojima nemate kontrolu i onih problema na koje možete utjecati.
Pametno je i da ograničite dnevno praćenja vijesti.
“Ako ne spavate zbog onoga što se događa ili se ne možete koncentrirati na bilo što drugo osim na rizik kojem smo izloženi, vjerovatno trebate razmotriti i smanjiti svoju dozu medija na jednom dnevno”, kaže dr. Ken Duckworth, direktor američke Nacionalne alijanse za mentalne bolesti (Nami). U tome vam mogu pomoći neke aplikacije, kojima možete blokirati neke stranice na određeno razdoblje.
Preokrenite situaciju
Ne razmišljajte o tome da ste “zarobljeni u kući” nego se prepustite dugo očekivanoj prilici da usporite, fokusirate se na sebe i svoj dom, piše psihologinja dr. Aarti Gupta iz Američke udruge za anksioznost i depresiju.
“Ako napravite samo jednu korisnu stvar dnevno, osjećat ćete se bolje”, piše ona. “Sjetite se zadataka koje ste dugo izbjegavali, reorganizirajte se ili napravite nešto što ste oduvijek željeli.”
Odredite rituale u karantinu
Iskoristite vrijeme koje ste dobili jer ne putujete do posla. Doktorica Gupta predlaže da ga iskoristite tako što ćete napraviti neke nove rituale – jutarnju šetnju, vođenje dnevnika ili razgovor s nekim članom porodice.
“Kada to vrijeme budete koristili za nešto posebno, to će vam pomoći da se radujete svakom novom danu”, piše ona.
Pokrenite se
Vježbanje je klasična strategija za smanjenje anksioznosti. Istraživanja pokazuju da se oni koji vježbaju samo jedan dan u sedmici osjećaju sretnije. Možete vježbati uz YouTube satove, fitness aplikacije, možete voziti bicikl ili trčati, možete plesati…
Radite mala dobra djela
Pomaganje drugima može vam dati osjećaj svrhe i kontrole. Imate li starijeg ili bolesnog komšiju kojemu možete ponuditi svoje usluge?
“Ideja je da izađete iz zone bespomoćnosti ako možete. Ako možete izlaziti, budite nečiji dostavljač”, preporučuje dr. Duckworth.
Distancirajte se fizički, a ne društveno
Stručnjaci kažu da je usamljenost loša za ljude pa zato skuhajte kafu i popijte je dok razgovarate s nekim preko videopoziva. Zovite svakodnevno svoje roditelje ili djecu.
Iako nas koronavirus na neki način izolira, treba zapamtiti da je to i zajedničko globalno iskustvo.
“Svi su pogođeni na različite načine, ali konačnici smo svi zajedno u tome, a naučnici širom svijeta rade na tome da brzo pronađu rješenje”, kaže doktorica Bhatia.
Možete probati i ovo
“Fokusirajte se na hodanje, disanje i hranu nekoliko puta dnevno i to vam može pomoći da se izborite s anksioznošću. Cilj je da se um fokusira na sadašnji trenutak ili da se to pokušava.
“Ako želite razgovarati s profesionalcem, mnogi terapeuti sada nude internetsku ili telefonsku pomoć, a neki od njih su dostupni besplatno. Potražite ih na internetu ako su vam potrebni.
“Ako vam je potrebna hitna psihološka pomoć, nazovite neki od SOS telefona.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.