Na današnji dan prije 110 godina počeo je Prvi svjetski rat. Atentatom na Franca Ferdinanda, koji je u Sarajevu počinio Gavrilo Princip, ovaj grad upisan je u udžbenike svjetske historije. Ne treba ni slaviti, ni brisati historiju, ističe to struka, ali je nužno podsjećati na nju.
„Sa ovog mjesta 28. juna 1914. Gavrilo Princip je izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju i na neki način upisao Sarajevo u svaki udžbenik historije u svijetu“, priča turistički vodič Rijad Spiljak.
Bio je to okidač početka Prvog svjetskog rata. Na globalnom planu uzroci: borba sila Antante i Centralnih sila, na lokalnom planu kontekst povoda: borba Habsburške monarhije i Srbije, psihološki ojačane pobjedama u Balkanskim ratovima.
„Ona je zaključila da su njezini ciljevi, nacionalni ciljevi koji su bili usmjereni prema jugu završeni i da je sad potrebno srpske nacionalne ciljeve orijentirati na zapad, prema BiH. S druge strane imamo Habsburšku monarhiju koja 40 god već upravlja BiH i koja je poduzela sve sto je bilo moguće da ovu zemlju, s jedne strane modernizira, i s druge strane da onemogući dalji prodor Srbije prema zapadu“, objašnjava historičar Husnija Kamberović.
Bračni par Ferdinand-Šotek u Sarajevu je bio u službenoj posjeti. Nakon ranije tog dana neuspjelog atentata, pri povratku sa prijema iz Vijećnice, nadvojvodin automobil skrenuo je sa planirane putanje.
“Tu se zapravo desio ključni momenat kada je vozač napravio pogrešno skretanje u ulicu koja vodi prema samom centru umjesto da produži dalje niz Miljacku i u tom momentu, nakon sto je skrenuo, i nakon sto je zaustavio vozilo, Gavrilo Princip je iskoristio priliku i pucao“, dodaje Spiljak.
I na atentat i na organizaciju Mlada Bosna, kojoj je Princip pripadao, ideološki se počelo gledati tek nakon Drugog svjetskog rata, povlačeći paralele između austro-ugarske i nacističke okupacije. Razdor percepcija ostao je prisutan i danas.
„Neki će još uvijek smatrati da je to bio jedan veliki oslobodilački čin koji je doveo do oslobođenja i stvaranja jugoslavenske države. To s jedne strane. A s druge strane, jedni isključivo na to gledaju kao na zločinački akt, atentat u kojem je ubijen legitiman predstavnik vlasti“, ističe Kamberović.
Prikazuju to i utisci posjetilaca Muzeja Sarajeva 1878–1918. Ova institucija povodom obilježavanja godišnjice javno ih je izložila, a komentare su kustosi podijelili na one koji dolaze iz zapadne i iz istočne provenijencije.
„Tako da su tzv. posjetitelji koji dolaze sa zapada okarakterizirali kao neke ljude kojima su važni fakti, koji gledaju ovo sve hladne glave, a opet istočne provenijencije posjetitelji, koji su malo romansirani previše“, navela je Indira Kučuk-Sorguč, direktorica JU Muzej Sarajeva.
Heroj ili zločinac, još je jedna od dihotomija percepcije na Balkanu. No, učen um treba znati da tvrdoglava tumačenja vode u civilizacijski ambis. Njihova višestrukost na ovom prostoru o ovom događaju može stati u opjevani uzdah: Gavrilo, Gavrilo, srce uzavrelo!
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.