Sahranjena Madeleine Albright

Američka politička elita oprostila se u crkvi u Washingtonu od Madeleine Albright (1937. – 2022.), prve žene na mjestu državnog sekretara SAD-a.

Komemoraciju su predvodili predsjednik SAD-a Joseph Biden te bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton, koji je izabrao Albright za svoju najvišu diplomatkinju.

Oko 1.400 zvanica okupilo se da kako bi se oprostilo od Albright, koja je prošlog mjeseca umrla od raka u 84. godini.

Službi su prisustvovala i tri državna sekretara koja su je naslijedila na dužnosti, kao i drugi sadašnji i bivši članovi vlade, strane diplomate, poslanici i niz drugih koji su je poznavali.

Biden je odao počast rekavši je da je “ime Madeleine Albright sinonim za ideju da je SAD sila dobra u svijetu”.

Bivši predsjednik Clinton podsjetio se da mu je dvije nedjelje prije no što je umrla rekla da “ne želi da govori o pogoršanju svog zdravlja u trenutku kada je Zapad na ivici nakon ruske invazije na Ukrajinu”, već da je “jedina stvar koja je zaista važna kakav ćemo svijet ostaviti unucima”.

Na sahranu su, navodi AP, bile pozvane strane zvanice među kojima predsjednici Gruzije i Kosova te visoki zvaničnici BiH, Kolumbije i Češke.

Madeleine Albright je rođena u Čehoslovačkoj, odakle je njena porodica dvaput bježala – prvo od nacista, a zatim od sovjetske vlasti. Završili su u Sjedinjenim Državama, gdje je studirala na Koledžu Wellesley i napredovala kroz redove spoljnopolitičkih krugova Demokratske stranke. Postala je ambasadorka SAD-a pri Ujedinjenim nacijama, a Bill Clinton ju je 1996. godine izabrao za državnu sekretarku.

Kao češka izbjeglica koja je vidjela strahote i nacističke Njemačke i sovjetske “Gvozdene zavjese”, ona “nije bila golubica” – piše AP.

Imala je vodeću ulogu u vršenju pritiska da se Clintonova administracija vojno uključi u sukob na Kosovu i, ukazuje američka agencija, kao državna sekretarka, “Albright je imala ključnu ulogu u ubjeđivanju Clintona da 1999. godine krene u rat protiv Slobodana Miloševića zbog njegovog tretmana kosovskih Albanaca”. Agencija dodaje da je zato “intervencija NATO-a na Kosovu na kraju nazvana ‘Madeleinein rat’”.

Kao ambasadorka u UN-u, zalagala se za oštru spoljnu politiku SAD-a, posebno u slučaju Miloševićevog djelovanja u BiH, piše AP.

Imala je tvrd stav i prema Kubi, rekavši u Ujedinjenim nacijama – što je zapamćeno – da kubansko obaranje civilnog aviona 1996. nije bilo “cohones” (ulično za: hrabrost) već “kukavičluk”.

Clinton se zato danas prijsetio da je Madeleine Albright tada kritikovana da je gruba, “nediplomatska” i “neženstvena”, ali da joj je on rekao da mu se dopalo to što je izjavila i da je to “najbolje što je rekao bilo ko u ovoj vladi”.

Obama je 2012. dodijelio Madeleine Albright Predsjedničku medalju slobode, najviši orden za civile, rekavši da je njen život “inspiracija za sve Amerikance”.

Rođena kao Mari Jana Korbel u Pragu 15. maja 1937. godine, bila je kćerka diplomate Džozefa Korbela. Porodica je bila jevrejska i prešla je u rimokatolicizam kada je imala pet godina. Troje njenih djeda i baka Jevreja umrlo je u koncentracionim logorima.

Albright je bila internacionalistkinja čije je gledište djelimično oblikovalo njeno porijeklo, piše AP. Njena porodica je pobjegla iz Čehoslovačke 1939., kada su nacisti okupiralli tu zemlju, a ratne godine je provela u Londonu.

Poslije Drugog svjetskog rata, pošto je Sovjetski savez zauzeo ogromne dijelove Istočne Evrope, njen otac je doveo porodicu u Sjedinjene Države. Nastanili su se u Denveru, gdje je njen otac predavao na Univerzitetu. Jedna od Korbelovih najboljih studentkinja bila je Condoleezza Rice, koja će kasnije naslijediti njegovu kćerku na mjestu državnog sekretara SAD-a.

Albright je diplomirala na Wellesleyju 1959. Radila je kao novinarka, a kasnije je studirala i Međunarodne odnose na Univerzitetu Kolumbija, gdje je magistrirala 1968. te doktorirala. 1976. Zatim je ušla u politiku kojom su dominirali muškarci.

Visoko.co.ba/federalna.ba/Beta-AP