Duboko u srcu starog jezgra Visokog gdje su još uvijek vidljive sjene osmanske zaostavštine, a uski sokaci ušuškani zidinama i kapijama koje čuvaju skrivene avlije starih bosanskih kuća, izdvojena od ostalih stambenih objekata nalazi se Alauddin Kebir džamija. Pored nje, u neposrednoj blizini, kao simbol i dragulj ove mahale izgrađena je česma Šadrvan. Visočki Šadrvan je više od same vode, svojim jednostavnim oblikom i skromnim dimenzijama, s daškom tradicionalnih vrijednosti je poseban. Česma s toliko simbolike, kao svjedok i podsjetnik na minula vremena, na nastanak i rađanje mahalskog života koji tu vijekovima teče. Podsjetnik je i na ritam života koji je nekada bio: sporiji, povezaniji, ispunjen malim, ali dragocijenim svakodnevnim trenucima, koje je oblikovala voda, molitva i zajedništvo.
Od davnina, ova česma je kod svakog pojedinca, posebno istinskih vjernika, koji su koristili njene dobrobiti imala posebnu vrijednost i funkciju. Njen značaj ogleda se u tome da je Alauddin Kebir džamija pored koje je izgrađena česma postala poznata i kao Šadrvanska džamija, a mahala koja se postepeno formirala u jednu gradsku cjelinu prozvana je Šadrvan mahala. Poseban visočki fenomen, jedinstven naziv, trostruka povezanost, česma iz koje teče voda, vjerski objekat u kojem se obavlja molitva i naselje kao mjesto življenja i privređivanja stanovnika oslikava veoma utjecajnu ulogu islamske arhitekture i svakodnevnog života ljudi u oblikovanju identiteta urbanih prostora u Visokom.
Šadrvan i jest kao otvorena knjiga, koja još uvijek šapuće priče tradicije i običaja, onako tiho, ispraćajući mnoge generacije, sa sjetom na nekadašnja vremena, kada su se oko njeg nizali redovi ljudi, susretale komšije, a dječija igra i smijeh odzvanjali mahalom. Bio je i ostao izvor duhovne i kulturne povezanosti. Mnogo je on lica umio, žeđi utolio, razgovora saslušao i sudbina se nagledao. Mnogi od njih danas nisu s nama, ako ih mi i zaboravimo, Šadrvan neće, jer česma pamti, kao nijemi svjedok da nas podsjeti na njih svojim postojanjem. Pamti i prve abdeste, sabahsku tišinu i buđenje mahale, te akšamsku užurbanost. Kada bi samo mogao progovoriti?
Prvobitni izgled Šadrvana oslikavao je tradicionalan stil gradnje tog doba, poligonalnog oblika, šestostranog presjeka tijela od kamena, s kupastim krovom. Vraćajući se u malo stariju historiju, gradnja česmi bila je uobičajena pojava, kako u čaršiji tako i po mahalama. Mnoge od njih su izgubljene u vremenu i nažalost nestale, te je danas vidljivo samo nekoliko primjeraka. Šadrvan je ostao i opstao, uprkos raznim izazovima, i tako vremenom postao duša jedne mahale, zahvaljujući prije svega istinskim vjernicima.
Puno toga je i on sam doživio, dijeleći sudbinu Šadrvanske džamije kroz burna historijska razdoblja. Razne nedaće, ratna razaranja, požare, Jangiju, a u novije vrijeme izložen zubu vremena oronuo je, kao da se više nije mogao nositi sa modernim dobom. I onda kada ga nije bilo, kao da je najviše nedostajao. Probudio je mnoga srca, potaknuo emocije i oživio sjećanja. Zajednicu je uzburkao. I tu se ogleda njegova važnost i ljepota. Duhom je ipak sve vrijeme bio, a onda je zablistao u novom osvježenom ruhu. Danas sija novim sjajem, s temeljima duboko ukopanim u tradiciju, odiše elegancijom i provinjenošću. Ali njegova istinska važnost ogleda su u onoj nevidljivoj ljepoti, svakodnevno služeći vjernicima i prolaznicima, njegove vrijednosti koje ga čine živim.
Kao da mu je udahnut i novi život, obnovljen, ali vjeran sebi, spreman za nas i nove generacije koje dolaze. Njegova voda čije su kapljice umile lica mnogih vjernika i osvježile duše mnogih prolaznika svjedoči o prolaznosti, novom početku, rađanju i trajanju.
I zbog toga, ne prolazite pored ovakvih, naizgled jednostavnih i skromnih objekata kao da ne postoje. Zastanite i zapitajte se zašto su tu stoljećima, na istom prostoru, skriveni u srcu jednečaršije, a ipak vrijedni spomena? I pronaći ćete odgovor, svako na svoj način, jer upravo ovi mali segmenti urbanih cjelina izazivaju posebne emocije i osjećaj pripadnosti kod lokalnog stanovništva.
A šta nam vrijedi kulturna baština ako je ne čuvamo srcem i istinski ne spoznamo njenu vrijednost.
Amela Jusufović / Visoko.co.ba
Foto: Almin Tabak
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.