Sada kada znamo gdje su pare od akciza, pitamo – gdje su ceste?!

FARUK HADŽIĆ/ NAMET PO NAMET – ŠIPAK!
Naplaćuju građanima nekoliko puta za istu uslugu: Sada kada znamo gdje su pare od akciza, pitamo – gdje su ceste?!

Onda su napravili zakon da akcize umjesto u gradnju idu u budžet za plate. Sve po zakonu. Kažu nema para za ceste, moramo podizati kredite, a finansijski podaci pokazuju drugačije


Izvor: Nomad.ba
Piše: Faruk Hadžić


Novogodišnja čestitka za građane u 2017. godini od političara došla je nešto ranije nego što je to uobičajeno. Nakon stalnih političkih svađa tokom cijele godine oko toga da li treba uvesti nove namete na gorivo kako bi se pokrenuo „zamah u cestogradnji“, u rano jutro tog 15. decembra prevagnuo je argument da će se zbog novih nameta na gorivo otvoriti IKEA u Bosni i Hercegovini! Med i mlijeko će teći, samo da se usvoje akcize. Političari su nam tada tvrdili da povećanje nameta ne treba posmatrati kao udar na stanovništvo, „jer cilj zbog kojeg se uvodi u potpunosti opravdava razloge uvođenja, a navedene prednosti koje izgradnja ove vrste infrastrukture nosi sa sobom ukazuju na to da je realno očekivati poboljšanje standarda stanovništva kroz nova zapošljavanja, stvaranje novih prihoda, izgradnju dodatne infrastrukture u vidu izgradnje vrtića, škola, bolnice, domova za stare i iznemogle i u krajnjem očekivani rast standarda stanovništva će možda potaknuti i natalitet, što je izuzetno važno za BiH s demografske tačke gledišta.“ Obećano – neispunjeno.


Građani su dobili skuplje gorivo, skuplji hljeb, životne namirnice, generalno pogoršanje životnog standarda. Ne sjećam da se da su otvorene nove škole ili vrtići, osim možda koji privatni, a o novim bolnicama nema govora. Pandemija covida je pokazala u kakvom je stanju zdravstveni sektor. A što se tiče nataliteta i demografskih kretanja, tu su žargonski rečeno „profulali cijeli fudbal“. 2018. i 2019. godina su bile rekordne godine po negativnom prirodnom priraštaju i iseljavanju stanovništva. Samo u ove dvije godine je izdato 125.000 prvih dozvola za naše građane u EU. Novi nameti su istina potakli demografska kretanja, ali prema EU. Građani čak nisu čekali ni nove ceste da njima odu.


Kako bi građani shvatili funkciju ovih nameta, potrebno je objasniti šta se trenutno ubire na jednom litru goriva i gdje taj novac ide.


Mnogi građani ne znaju, da kada sipaju gorivo, gotovo pola tog iznosa uzima država. Većina misli, da su distributeri ti koji najviše uzimaju sebi, ili da je visoka cijena goriva povezana sa cijenama na svjetskog tržištu, ali istina je drugačija. Ako neko natoči 50 maraka goriva, gotovo 25 maraka će ići na račun države. Da, baš tako, država sebi uzme pola. U tom iznosu plaćamo akcizu na gorivo koja ide u budžet, kako bi se iz nje isplatile plate administracije, penzije, skupocjeni automobili. Plaćamo putarine za autoceste, koja ide namjenski za izgradnju. Plaćamo i putarinu za ceste, koja ide u budžet, a onda jednim dijelom se usmjeri za magistralne ceste. Na kraju, plaćamo i PDV na akcize! Upravo tako, plaćamo porez na porez… Prije nekoliko godina sam napravio obračun koliko bi gorivo koštalo kod nas, kada bi u svijetu bilo besplatno i kada ne bi bilo drugih troškova. Litra dizela bi i tada koštala kod nas 0,82 marke, zbog svih nameta.


Ipak, da se vratimo na ekonomsku analizu toga šta su donijeli novi nameti na gorivo i razlog zašto se korištenje autocesti u Bosni i Hercegovini ne treba naplaćivati.


Analiza finansijskih izvještaja entitetskih javnih preduzeća za autoceste pokazuje da su oba preduzeća poslovala pozitivno. JP „Autoputevi RS“ su u periodu 2016-2019. ostvarile ukupne prihode od 386 miliona maraka. Od ovog iznosa 338 miliona maraka se odnosi na prihode po osnovu putarina koje su dobili kroz izdvajanja na litri goriva ili oko 88% svih ukupnih prihoda. Ostatak je ostvaren kroz naplatu putarine. U ovom periodu ostvarena je značajna neto dobit. Slično njima, javno preduzeće iz drugog entiteta ostvarilo je još bolje rezultate. U istom periodu, ostvareni su prihodi od 660 miliona maraka, od čega je 514 ostvareno kroz dolazak putarina koja se uzima na litri goriva, što je oko 78% ukupnih prihoda. Dobit u ovom periodu je također značajna i iznosila je 357 miliona maraka.


Šta znače svi ovi podaci? Zašto javna preduzeća za cestogradnju imaju tako visok nivo dobiti? Ako uzmemo preduzeće iz FBiH, da je kojim slučajem taj novac u toku poslovne godine bio uložen u gradnju, porasli bi naravno i troškovi, čime bi se dobit smanjila, ali bi se taj novac usmjerio konkretno u cestogradnju. Šta se radi sa ostvarenom dobiti? Vlasnik, u ovom slučaju Federacija BiH, preko svojih članova u upravljačkim strukturama, može reći da se dobit isplati osnivačima, u tom slučaju novac ide opet u budžet umjesto za gradnju. Možda je to i odgovor zbog čega se novac nije trošio u toku godine, kako bi se prikazao visok nivo dobiti. Paradoksalno, uz ogroman rast prihoda, isti nisu korišteni za gradnju, ali zato su podignuti ogromni krediti.


Kada znamo da su entitetska preduzeća ostvarila veliku dobit zbog novih nameta na gorivo, a koje građani plaćaju prilikom točenja goriva, logičko pitanje samo dolazi, zašto onda plaćamo korištenje autoceste na naplatnim kućicama? Da li se ta putarina može ukinuti kako bi građani BiH mogli besplatno koristiti autoceste?


Odgovor je da, može, a to pokazuju finansijski izvještaji. Kada bi se recimo ukinula naplata putarine na autocestama u FBiH i tada bi preduzeće ostvarilo dobit u 2018. godini od 82 miliona maraka i 97 miliona maraka u 2019. godini. Autoceste u RS-u bi imale dobit u istim godinama od 18 i 17 miliona maraka. Ustvari, građani to već plaćaju kroz gorivo, tako da se ne vidi razlog zbog čega bi se po drugi put naplaćivalo korištenje autoceste.


Uštede za privredu i građane bi bile ogromne. Ako uzmemo primjer jedne zaposlene osobe koja svakodnevno dolazi u Sarajevo iz Zenice i ako koristi autocestu, mjesečno će izdvajati sa popustom oko 200 maraka, što je na godišnjem nivou oko 2.400 maraka. Taj novac se sada može koristiti na neke druge stavke i potrošnju i tako dodatno stimulisati ekonomsku aktivnost. Dodatno, smanjit će se troškovi transporta i distribucije privrede, jer će se sada intenzivnije koristiti autoceste, a tako smanjiti i gužve na drugim pravcima, koji služe kao alternativni način korištenja kako se ne bi plaćala putarina na korištenje autocesti.


Ukidanjem naplate putarina, napravile bi se dodatne uštede i u troškovima entitetskih preduzeća, jer bi time prestala potreba za velikim brojem administrativnih radnika koji rade na naplatnim kućicama. Na kraju 2019. godine, u Autoputevima RS je bilo zaposleno 122 radnika, za koje se izdvajalo 5 miliona maraka za plate, dok je u FBiH izdvojeno 16,8 miliona maraka za 425 radnika.


Naravno, otpori za ovu ideju će biti ogromni, jer niko ne želi da se odrekne svog dijela kolača, ali uloga javnih preduzeća je da pruže što bolju uslugu svojim građanima i društvu u cjelini. Na kraju, šta je sa one akcize koja ide u budžet, zašto se ona ne bi dodatno usmjeravala u cestogradnju, umjesto u tepihe i automobile? Kada bi se svi nameti usmjeravali namjenski, za nekoliko godina bismo imali izgrađenu kompletnu mrežu autocesta u državi bez jedne marke kredita! Samo u 2019. godini smo kroz sve namete na gorivo prikupili 1,1 milijardu KM, većina je završila u budžetima. Zašto? Zato što je političarima jednostavnije objasniti ljudima da nema para za ceste, nego za plate u javnom sektoru. Onda su napravili zakon da akcize umjesto u gradnju idu u budžet za plate. Sve po zakonu. Kažu nema para za ceste, moramo podizati kredite, a finansijski podaci pokazuju drugačije.


Da li je socijalno pravedno naplaćivati građanima nekoliko puta za istu uslugu? Da li je pravedno da godinama uzimaju od građana namete na gorivo, a ne pružaju priliku da u svojoj sredini imaju mogućnost korištenja autocesta? Da li je pravedno da svake godine građani USK izdvajaju ogromne svote novca kroz gorivo za autoceste, a nemaju još ni metra autoceste. Isto važi i za TK.


Prije smo pitali gdje su pare od akciza, jer se nije znalo, a i krilo se od naroda. Sada kada znamo gdje su pare, pitamo političare, gdje su ceste?


(Nomad.ba)