Sačuvajte komade starog namještaja: Priča o Zeničanki Lejli Selimović

Uređenje prostora restauriranim komadima namještaja već odavno je trend u svijetu.

Koliko ste puta bacilli  stolce na cesti koji bi vam odlično pristajali u kuhinji ili na terasi kuće za odmor, ali ih niste ostavili zato što ne znate kako ih kvalitetno obojiti i restaurirati? Ili već posjedujete pozamašnu kolekciju različitih komada namještaja u podrumu koji nikako da dođu na red i dožive svoj makeover? Ne bacajte olahko stare komade namještaja, nego razmislite o njihovom potencijalu. Možete biti itekako iznenađeni.

U nastavku pročitajte više o restauraciji namještaja kroz intervju sa Lejlom Selimović, Zeničankom, vlasnicom radionice za reparaciju, restauraciju i redizajn starog namješta “Wood Surgery” iz koje je do sada izašlo na stotine restauriranih komada.

Draga Lejla,  prije svega možete li nam reći nešto više o Vašim proizvodima?

 Lejla: Radionica za reparaciju, restauraciju i redizajn starog namještaja “Wood surgery” osmišljena je prije svega kao radionica u koju klijenti donose komade starog dotrajalog namještaja koje žele sačuvati od zaborava i dati im novu šansu. Pored toga, ja kao zaljubljenica u dobro dizajnirane stare komade namještaja, takve komade pronalazim i nudim ih uz uslugu reparacije. To su u zadnje vrijeme najčešće fotelje i stolice, jer je tržište pokazalo da su takvi manji komadi najtraženiji, mada je kroz radionicu prošao i veliki broj komoda, kredenaca, noćnih ormarića, stalaka, stolova… Radim i manje prenamjene komada ( od stolića napravimo tabure, od komode radni stol..). Zapravo cijela priča je u tome da motivišem ljude da ne bacaju stare komade namještaja, nego da im pruže još jednu šansu.

Odkud inspiracija za restauraciju i redizajn namještaja?

Lejla: Po prirodi sam kreativan tip, volim raditi rukama, crtati. Na moju veliku žalost, školovanje me odvelo u potpuno drugom pravcu. U fazi uređenja vlastitog stana uviđam da se od starih komada mogu dobiti izuzetno zanimljivi primjerci i odlučujem se vratiti svojoj uspavanoj kreativnoj strani, vrijeme posvećujem učenju, radu, istraživanju o tome kako od starog dotrajalog namještaja dobiti lijepe i funkcionalne komade. Nakon što sam stekla određena iskustva, znanja i vještine otvaram obrt i u potpunosti se posvećujem ovom lijepom i zanimljivom poslu. Ogroman je potencijal u komadima koje ljudi kod nas nažalost smatraju otpadom.

Gdje obavljate Vaš posao, da li imate kvalifikovanu radnu snagu, ili je to samostalan posao uz puno ljubavi?

Lejla:  Ovo je jako dinamičan posao, čiji radni dan nekada mi se čini nikada ne prestaje. Mala radionica se nalazi odmah uz stan u kojem živim, tako da je sve usko vezano. Dan počinje odgovaranjem na poruke i dogovanjem naružbi u stanu, a onda oblačim radno odijelo i silazim u radionicu. Dakle pored organizacije nabavke komada, materijala, dogovaranja narudžbi, osmišljavanja novog dizajna, radim i poslove šmirglanja, sitnijih popravki, bojenja, patiniranja, oslikavanja. Dio koji se tiče tapaciranja pepuštam saradniku koji to uradi na profesinalan način. Posao fotografisanja, plasmana na tržištu, reklamiranja, finansija, organizacije transporta do kupca također je moj dio posla. To je zapravo cijeli sistem koji se mora organizovati da od jednog komada koji je neko namjeravao baciti napravimo priču da on npr. završi u enterijeru nekog finog apartmana na moru.

Ko su najčešće Vaši klijenti, u kojim domovima najviše vidite Vaše kreacije?

  Lejla: Klijenti su uglavnom ljudi koji ne pribjegavaju klasičnom uređenju životnog ili radnog prostora, ljudi koji su putovali i znaju da je uređenje prostora restauriranim komadima već odavno trend u svijetu. Komadi iz moje radionice, osim prostora u BiH, krase i domove u Splitu, Dubrovniku, Zagrebu, Beogradu, Puli, Bolonji. U zadnje vrijeme pristižu narudžbe iz Holandije Njemačke, Danske, jedna stolica je stigla i u Atinu. Koncept poslovanja svakako se oslanja na recikliranje i očuvanje okoliša, jer  najveći dio komada koji izađu iz radionice čine upravo komadi čije je krajnje odredište bilo krupni otpad ili ogrijev, tako da dio klijenata čine i ljudi koji se pokušavaju oduprijeti konzumerizmu i žele kvalitetan komad koji imaju koristiti još dugo.

Motivi na proizvodima;  individualna inspiracija ili?

Lejla:  Masovna proizvodnja nikako nije moguća u mom slučaju, jer nikada ne mogu planirati kakve modele ću imati u ponudi i  koliko će ih biti. To je često stvar puke sreće.

• Gdje vidite sebe u budućnosti?

  Lejla:  Budućnost u poduzetništvu nije jadnostavno planirati, ali ja bih se definitivno voljela baviti ovim poslom cijeli život. U ovome sam se istinski prepoznala, interes na tržištu postoji,  samo bih naravno u idealnim uslovima imala uposlene radnike i puno veći prostor za rad.

• Da li imate neku poruku za naše čitaoce?

  Lejla: Poruka bi bila ujedno i ideja na kojoj se bazira cijeli koncept poslovanja radionice-da ne bacaju olako stare komade namještaja, nego da razmisle o njihovom potencijalu. Mogu biti itekako iznenađeni.