Rusija i Bjelorusija nastavljaju vojne vježbe

Ministar odbrane Bjelorusije izjavio je da će se zajedničke vježbe te zemlje s ruskim trupama nastaviti zbog rastućih tenzija u Ukrajini, javlja AP.

Vježbe, za koje je bilo planirano da se završe u nedjelju, dovele su značajan kontingent ruskih snaga u Bjelorusiju, koja se na sjeveru graniči s Ukrajinom.

Prisustvo ruskih trupa izazvalo je zabrinutost da bi one mogle biti iskorištene za napad na ukrajinsku prijestonicu Kijev.

Ministar odbrane Bjelorusije Viktor Hrenjin (Khrenin) rekao je u nedjelju da su bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko i ruski predsjednik Vladimir Putin odlučili da „nastave testiranje snaga za reagovanje savezne države“.

Kao razlog za to Hrenjin je naveo „povećanje vojne aktivnosti u blizini vanjskih granica savezne države i zaoštravanje situacije u Donbasu“ – regionu istočne Ukrajine koji kontrolišu proruski separatisti.

– Lukašenko se pridružio Putinu u subotu u Kremlju kako bi posmatrao kako ruske snage izvode nuklearne vježbe – prema ruskim zvaničnicima.

Zapadni lideri su upozorili da je Rusija spremna da napadne svog susjeda, koji je sa tri strane okružen sa oko 150.000 ruskih vojnika, ratnih aviona i opreme.

Rusija je u subotu održala nuklearne vježbe i izvela konvencionalne vježbe u susjednoj Bjelorusiji, a u toku su i pomorske vježbe pored obale Crnog mora, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Sjedinjene Države i mnoge evropske zemlje tvrde da Rusija pokušava da izazove povod za invaziju. Zapad je Kremlju zaprijetio velikim i trenutnim sankcijama ako se odluči da napadne Ukrajinu.

Rusija je više puta negirala planove za invaziju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da odabere mjesto gdje bi dvojica lidera mogla da se sastanu kako bi pokušali da riješe krizu.

– Ukrajina će nastaviti da slijedi samo diplomatski put zarad mirnog rešenja – rekao je Zelenski u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Minhenu.

Nije bilo trenutnog odgovora iz Kremlja.

Visoki zvaničnik Evropske unije Charles Michel rekao je u nedjelju da „ostaje veliko pitanje da li Kremlj želi dijalog”.

-Ne možemo zauvjek nuditi maslinovu grančicu dok Rusija provodi raketne testove i nastavlja da gomila trupe – rekao je predsjednik Evropskog vijeća na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

On je poručio da je “jedino sigurno” da će Zapad reagovati snažnim sankcijama, ukoliko se Rusija odluči na vojnu agresiju.

Lideri separatista na istoku Ukrajine u subotu su naredili punu vojnu mobilizaciju i poslali još civila u Rusiju, koja je izdala oko 700.000 pasoša stanovnicima teritorija pod kontrolom pobunjenika.

Zvaničnici na separatističkim teritorijama tvrde da su ukrajinske snage izvele nekoliko artiljerijskih napada tokom proteklog dana i da su dva civila ubijena u neuspješnom napadu na selo blizu ruske granice.

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris u nedjelju je istakla značaj trenutka sa kojim se Evropa suočava.

– Govorimo o potencijalu za rat u Evropi – rekla je ona na Minhenskoj konferenciji.

Ukrajinski predsjednik je kritikovao SAD i druge zapadne zemlje zbog suzdržavanja od novih sankcija Rusiji. Zelenski je, u komentarima prije konferencije, takođe doveo u pitanje odbijanje Zapada da dozvoli Ukrajini da odmah pristupi NATO. Putin je zahtijevao da NATO ne primi Ukrajinu u članstvo.

Harris je stajala pri odluci SAD da odustanu od sankcija, ali je rekla da neće sumnjati u „želje Zelenskog za njegovom zemljom“.

U novim znacima straha da bi rat mogao da počne za nekoliko dana, Njemačka i Austrija su izdale preporuku svojim građanima da napuste Ukrajinu. Njemački avioprevoznik Lufthanza otkazao je letove za Kijev i Odesu, crnomorsku luku koja bi mogla da bude ključna meta u invaziji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Kancelarija za vezu NATO-a u Kijevu saopćila je da premješta osoblje u Brisel i u grad Lavov na zapadu Ukrajine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je u nedjelju s Putinom. Državni sekretar SAD-a Anthony Blinken i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov dogovorili su se da se sastanu sljedeće nedjelje.

Neposredna zabrinutost bila je usredsređena na istočnu Ukrajinu, gde se ukrajinske snage bore protiv proruskih pobunjenika od 2014. godine. U tom sukobu je poginulo oko 14.000 ljudi.

Ukrajina i separatistički lideri razmijenili su optužbe za eskalaciju. Rusija je u subotu saopćila da su najmanje dvije granate ispaljene iz dijela istočne Ukrajine pod kontrolom vlade pale preko granice, ali je ukrajinski ministar vanjskih poslova odbacio tu tvrdnju kao „lažnu izjavu“.

Najviši ukrajinski vojni zvaničnici bili su izloženi granatiranju tokom obilaska fronta skoro osmogodišnjeg separatističkog sukoba u istočnoj Ukrajini.

Zvaničnici su pobjegli u sklonište, nakon čega su otišli s tog područja, javio je izvještač AP-a.

Vojska je u nedjelju zatvorila ključni kontrolni punkt koji vodi ka separatističkom regionu nakon što je ponovo bio izložen granatiranju. Na drugim linijama fronta, ukrajinski vojnici su rekli da im je naređeno da ne uzvraćaju vatru.

Sporadično nasilje izbija godinama duž linije koja razdvaja ukrajinske snage od separatista koje podržava Rusija, ali skok koji je primjećen posljednjih dana je znatno veći od bilo čega što su nedavno zabilježili međunarodni posmatrači: skoro 1.500 eksplozija u 24 sata.

Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena