Nakon obustave američke pomoći putem USAID-a, jedan od pravaca djelovanja bi trebao biti usmjeren ka dekonstrukciji političkih manipulacija da su sredstvima američke pomoći finansirani najvećim dijelom ili samo mediji i nevladin (NVO) sektor, kazala je u razgovoru za Fenu generalna sekretarka udruženja BH novinari Borka Rudić.
– U proteklih desetak dana smo se iskukali i panično reagirali, iznijeli crna predviđanja za medije i NVO sektor, podlegli smo brojnim poluinfomacijama i političkim spinovima o tome šta bi suspenzija američkih donacija mogla značiti za budućnost BiH. Sad je vrijeme da se sve ovo racionalizuje, stavi u konstruktivan okvir i da tražimo dugoročna rješenja – kaže Rudić.
Prije svega, rekla je ona, treba jasno reći da je pomoć USAID-a i drugih američkih izvora suspendirana na tri mjeseca, a ne trajno obustavljena. Istina, američki predsjednik Donald Trump svojim radikalnim potezima i odlukama nagovještava potpunu obustavu američkih donacija širom svijeta, kreiranje novog svjetskog poretka i sasvim drugačiju ulogu SAD u svijetu.
– Ali, s druge strane, svjedočimo i otporu toj politici kroz odluke Vrhovnog suda, djelovanje sindikata, nezavisnih institucija, javnosti… Treba sačekati konačni ishod svih ovih previranja, pa tek onda zaključivati. Isto tako, ne treba zaboraviti da su se i ranije mediji i NVO sektor u BiH suočavali sa promjenom donatorske politke i smanjenjem donacija – kaže Rudić.
Podsjeća na tri velike “seobe” donatora iz BiH koje su se desile tokom svjetske ekonomske krize 2008. godine, i u vrijeme kada je Kosovo postalo nezavisna država.
– Mislili smo da sa pandemijom Covid -19 dolazi propast za sve nas, veliki broj donatora se preselio u Ukrajinu otpočinjanjem rata na tom teritoriju. Neki od danatora su jednostranim odlukama umanjivali odobrene prijekte za 50 i više proceenata da bi novac preusmerili za ukrajinske medije i civilni sektor. Preživjeli smo sve to, vjerujem da će tako biti i sada, ali uz mnogo više naše razumnosti i racionalnog postupanja, strateškog promišljanja, ujedinjavanja i zajedničkog djelovanja medija i NVO prema sada dostupnim izvorima donatorskih sredstava – rekla je Rudić.
Prema njenim riječima, prevelikim fokusom na medije i NVO sektor kao „gubitnike“, dalo se politčarima i javnim zvaničnicima, ali i njihovim sljedbenicima i botovima, povod za prizivanje propasti i širenjem netreljivosti prema nezavisnim medija, kao ciljanim manipulacije javnim mnijenjem u vezi sa brojem donacija i iznosima sredstava dodijeljenih medijima i civilnom sektoru. Stvoren je prostor za “odstrel” medija i nevladinih organizacija.
Rudić naglašava da je to najbrutalnije uradio Milorad Dodik na press konferenciji u Banjoj Luci otvarajući „lov“ na novinare i aktiviste civilnog društva koji su primali donacije USAID –a, ali su se slični hejterski pristupi nametnuli i u Federaciji.
– Ističem ovaj put „oglašavanja“ iz zatvora Fadila Novalića, bivšeg federalnog premijera, okrivljenog za više krivičnih djela. Dakle, mediji su objavili komentar čovjeka koji se oglašava iz zatvora gdje izdržava kaznu, što se za posebnu istragu zatvorskih službi, i pri tome likuje nad činjenicom da neki mediji neće preživjeti bez američkih donacija!? Postavljam pitanje koleginicama i kolegama iz medija, koja je relevetnost i javna „težina“ komentara na društvenim mrežama zatvorenika presuđenog za zloupotrebu javnog novca, da bi se taj komentar objavio, a javnosti učinilo vidljivim njegovo likovanje nad činjenicom da jedan broj medija možda neće opstati bez američkih donacija?! – rekla je Rudić.
Smatra da bi jedan od pravaca djelovanja trebao biti usmjeren ka dekonstrukciji političkih manipulacija da su sredstvima američke pomoći finansirani najvećim dijelom ili samo mediji i NVO sektor.
– To prosto nije tačno, te bi mediji trebali svojoj publici konačno objasniti da su vlasti dobijale stotine miliona pa i milijardi dolara iz američkih fondova. Gdje je taj novac? Za šta je uložen? Je li bilo zloupotreba tih donacija za lično bogaćenje pojedinaca u vlasti, njihovih porodica i prijatelje? To bi trebale biti teme svih medija u BiH. Jer, cijela ova hajka na medije i NVO sektor u oba bh. etiteta a posebno u Republici Srpskoj, zapravo je opravdani strah nostelja najviših funkcija da ih mediji i glasači, a sljedstveno tome i poliicja i pravosuđe, počnu počnu pitati i istraživati radi zloupotrebe donacija i iz US fondova, ali i drugih – istaknula je Rudić..
I na kraju kaže da bi bilo bi jako loše da medijski i nevladin sektor, u brizi za preživljavanje, uleti pod skute vlasti i panično ide od jednog do drugog ministra, premijera ili njihovih pomoćnika, tražeći hitnu finansijsku pomoć.
– Bilo bi jako loše da se profesionalna nezavisnost i rad u interesu javnosti, žrtvuje radi privremenog rješavanja praznine koja će nastati ukoliko se američka pomoć potpuno obustavi. Dakle, nije dugoročno rješenje prihvatanje novca koji će biti na uštrb političke nezavisnosti i profesionalnog ugleda. Moje je mišljennje da bi najsvrsishodnije i najdugoročnije rješenje bilo fomiranje fonda za medijski pluralizam i jačanje novinarstva u javnom interesu. Formiranje tog fonda BH novinari zagovaraju još od 2016. godine sa rješenjem njegove finansijske održivosti kroz preusmjeravanje godišnjeg viška prihoda Regulatorne agedcije za komnikacije (RAK). Taj višak prihoda djelomično je ostvaren plaćanjiam medija za licence, kazne, takse i sl, a najvećim djelom od kablovskih operatera i telekomunikacijskih kompanija. Međutim, preusmjeravanje viška koji ostvari RAK na godišnjem nivou bi bio najkonkretniji potez države BIH i njenih entiteta i znak kao oni žele sačuvati nezavisne medije i civilno društvo kao važne poluge pripreme BiH za integraciju u EU – kazala je Rudić.
Visoko.ba/federalna.ba/Fena
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.