Rizah Kabaši: Iz Zavidovića izvozimo znanje cijelom svijetu

Prateći moderne trendove u sektoru IT industrije, odlučili smo se za intervju i razgovor sa jednim od stručnjaka iz ove sfere. Rizah Kabaši, direktor kompanije SmartLab, na ovaj način dodatno nas je informisao o perspektivama i prilikama kakve u sklopu ovog sektora postoje. Kao neko ko je prisutan u našoj lokalnoj sredini ali i sa svojom firmom na međunarodnom tržištu, bio je pravi izbor kao sugovornik za sve što nas je zanimalo. Intervju prenosimo u cijelosti.

Hvala na izdvojenom vremenu da govoriš za naš portal. Na samom početku, postavit ću odmah to pitanje, možemo li s pravom reći da je u posljednjih godinu dana IT industrija u Bosni i Hercegovini doživjela svoj “procvat”?

Hvala na prilici za razgovor, uvijek mi je zadovoljstvo govoriti o temama koje se tiču naše struke, ali i brojnim drugim o kojima ćemo vjerovatno razgovarati i danas. Iskoristit ću priliku da pozdravim sve čitaoce uz nadu da će im moji odgovori pružiti nova saznanja i informacije. Generalno, IT industrija u Bosni i Hercegovini doživljava ekspanziju i ne radi se o pitanju vremena od godinu ili dvije, nego dosta dužem periodu koji se oslanja na činjenično stanje na globalnom nivou, a to je da za skoro sve postoje ostvariva digitalna rješenja koja uveliko, na pozitivan način mogu utjecati na svakodnevni život, aktivnosti i poslove koje čovjek obavlja. Primjećujemo kako u svim poljima naše svakodnevnice postoje IT rješenja koja nam pomažu, upućuju nas, obavještavaju, ukazuju i plasiraju nam različite ideje koje nam život čine kvalitetnijim i ugodnijim. Dakle, činjenica da IT ekspanzija nije zaobišla našu zemlju jasno pokazuje da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini investiraju svoje vrijeme i druge resurse kako bi pomogli našem društvu da prati svjetske trendove i ide u korak s vremenom.

Mogli bismo reći da vaša kompanija upravo i prati pomenute svjetske trendove. Reci nam nešto više o SmartLab-u.

Kako bih napravio poveznicu sa uvodnim pitanjem, mi smo firma koja se razvija upravo na krilima pomenute ekspanzije, a specifičnosti koje sam naglasio dokazuju da IT industrija uključuje toliko sfera specijaliziranja da je bilo kojoj firmi teško obuhvatiti širi spektar usluga koje može da pruža na najvišem nivou. Iz tog razloga smo i mi suzili našu orijentiranost i opredijelili smo se za razvoj rješenja koja se tiču učenja. SmartLab je relativno mlada firma, tek krajem ove godine proslavljamo pet godina postojanja. Ali ovo kratko vrijeme nismo koristili kao opravdanje te smo ubrzanim koracima išli ka što boljim i većim rezultatima na koje smo danas naročito ponosni. Volimo reći da SmartLab predstavlja kreativnu agenciju koja se bavi razvojem sadržaja čija namjena je prilagođena digitalnom učenju. To svakom na početku zvuči malo konfuzno, ali radi se o tipu učenja koje u razvijenijim društvima postoji već jako dugo, dok kod nas postoji u nekim slojevitim segmentima i samim tim izostaje šire razumijevanje njegovog značaja i rezultata.

Onda nam kratko objasni o čemu se tu radi, odnosno šta vi konkretno radite?

Učenje nije ekskluzivitet obrazovnih institucija, škola ili fakulteta, ono je odavno definisano kao koncept koji traje cijeli život, a pogotovo bih naglasio korporativno učenje u kontekstu kojeg ozbiljne korporacije i kompanije itekako razumiju da im je glavni resurs znanje i mnogo investiraju u učenje. Dolazimo do zaključka da kreiranje digitalnih rješenja za učenje ne predstavlja isključivo rad sa obrazovnim ustanovama, već i sa različitim organizacijama, korporacijama, pa i pojedincima koji shvataju da učenje predstavlja cjeloživotnu aktivnost i misiju. Naša glavna okupacija je razvoj softvera koji ne podrazumijeva nužno samo programiranje nego i kreativni dio tog posla, ali definiramo ga kao razvoj i dizajn softverskih rješenja koja se koriste u digitalnom učenju ili eLearningu, to je naš stručni naziv.

Zvuči previše dobro i futuristički da bismo pomislili da nešto poput toga postoji i kod nas, u Zavidovićima, ali ipak postoji. Kako je došlo do toga?

To je zanimljivo pitanje i da budem iskren volim da to svakom objasnim jer mislim da naša priča ima odličnu pozadinu. Istina je da smo Zavidovići i ja u odnosu nekog ličnog poznanstva već dugi niz godina i dobro poznajem historiju ovog divnog gradića u Bosni i Hercegovini. Kada je SmartLab ostvario prve pozitivne rezultate, a ja se nalazio u ulozi jedinog uposlenika, sasvim slučajno sam došao u kontakt sa, tada nepoznatim a danas važnim članom našeg tima, mladićem iz Zavidovića koji je izrazio želju da zajedno sa mnom uči i eventualno trasira perspektivu svog posla u budućnosti. Okolnosti su bile takve da nije bilo potrebe da moj kolega Irfan promijeni svoju lokaciju. Štaviše ja ne preferiram te migracije, volim kada ljudi pokušaju ostvariti nešto u svojoj sredini, a i kod njega sam primjetio izraženu želju za lokalnom inicijativom, pa smo tako i organizirali naš rad, on iz Zavidovića, ja iz Sarajeva. Rapidnim i neprestanim razvojem i progresom osposobili smo se za preuzimanje novih i kompleksnijih projekata.

Pronašli smo partnere u Njemačkoj, a to je naravno podrazumijevalo napredak i ekspanziju u firmi. Počeli smo zapošljavati nove programere i dizajnere, ali s obzirom na to da je sjedište firme u Sarajevu, zapošljavali smo članove tima u Sarajevu dok bi njihovu obuku i edukaciju realizirao Irfan koji tu ne živi. Da bi u jednom trenutku cijeli proces postao efikasniji, ja sam počeo razmišljati o proširivanju tima u Zavidovićima. I tako smo u formalno-pravnom smislu otvorili dislociranu radnu jedinicu u Zavidovićima, raspisali konkurs i krenuli u zapošljavanje programera, grafičkih i multimedia dizajnera. Sjećam se tih poslovnih intervjua, tada još uvijek nismo imali naš prostor, pa sam s kandidatima razgovarao u okolnim kafeterijama i restoranima. Svakog od njih bih pitao o tome šta je pomislio kada je vidio naš konkurs, a odgovor je skoro uvijek bio isti: “Mislio sam da je neka greška, otkud to da neko iz IT industrije zapošljava u Zavidovićima”.

Moram da kažem da u IT sektoru postoji taj poslovnocentrični pristup putem kojeg se većina kompanija grupiše u većim gradovima, kao što je kod nas slučaj sa Sarajevom, Mostarom i Banja Lukom, naravno zbog količine resursa ali i mladih ljudi koji se tamo obučavaju jer postoje fakulteti i škole za našu struku. Ja na to gledam kao nepravedno zapostavljanje malih sredina i osjećam ogromnu satisfakciju što se mladi ljudi mogu zaposliti u IT industriji bez da emigriraju iz svog rodnog mjesta. Neki od naših uposlenika, prije nego što su dobili posao kod nas, spremali su se i tražili vizu za odlazak iz Bosne i Hercegovine kako bi pronašli bilo kakav angažman, a danas su oni stručnjaci u svojoj struci i vrijedno doprinose svojoj zajednici i cijelom društvu.

Čini se da od napretka o kojem govoriš nemaju korist samo uposlenici vaše firme, nego se on reflektira i na širu zajednicu. Imamo saznanja o određenim sportskim aktivnostima koje ste podržali. Hoćeš li nam reći nešto više i o tome?

Znam na šta aludirate. Pa ovako, kada god napravimo neki iskorak i nešto postignemo, a na primjer prošle godine smo uspješno realizirali jedan projekat koji je bio do sada možda najzahtjevniji za nas, odmah se u čovjeku budi želja da se takav iskorak i zadovoljstvo proširi i na naše okruženje. Imali smo priliku prepoznati jednu specifičnu inicijativu u Zavidovićima koja je okupirala našu pažnju, a to je Ženski Nogometni Klub Krivaja, djevojčice koje su sa nekim zanimljivim entuzijazmom počele da treniraju i nižu uspješne rezultate. U određenom smislu smo se kao firma i poistovjetili s njima. Postoji velika želja, ali i određene prepreke u daljnjem razvoju onog što je predmet njihovih simpatija. Gledali smo utakmice, radi se o ekipi sastavljenoj od različitih uzrasta koja se često takmiči sa nekim starijim uzrastima i pored svega ostvaruje dobre rezultate. To je žar koji smo sa zadovoljstvom i prema našim mogućnostima podržali.

Trudili smo se da ih dodatno promoviramo, pokušamo obezbijediti pokrivanje nekih od brojnih finansijskih izdataka i motivirati druge da urade isto. Volio bih zaista kada bi kompanije slične nama, a pogotovo one veće i razvijenije od nas uvidjele da postoji škola nogometa i inicijativa kod djevojčica u njihovom gradu da se dalje razvijaju i postižu zapažene rezultate.

Za kraj, kažu da je IT sektor jedan od rijetkih koji uvijek zapošljava, je li to zaista tako?

Bosanskohercegovački kapaciteti koji su neophodni za funkcioniranje IT sektora su neopisivo mali, marginalni, ma teško ih je i uporediti s bilo čime. Mi u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, imamo nešto više od 5000 IT inžinjera. To možda nekom zvuči mnogo, ali to je premali broj za stvarne potrebe IT-a. Ne znam da li je potrebno naglašavati, ali IT trenutno predstavlja najzdraviji sektor na tržištu rada. Ljudi koji su profesionalci u tom poslu imaju znatno bolji standard življenja, otvoreniju perspektivu za razvoj i najvažnije od svega priliku da prodaju svoje znanje globalno. Pokušajte zamisliti da prodajete nešto što se ne može potrošiti, a može se kontinuirano nadograđivati.

SmartLab ima konstantan pristup razvoju i zapošljavanju. Uvijek imamo potrebu da se pojačavamo sa mladim ljudima koji vole da napreduju i razvijaju se u tom pravcu. Konkretno u Zavidovićima imamo želju da privučemo mlade ljude koji se školuju, studiraju ili samoinicijativno uče o bilo kojim segmentima, programima, softveru ili alatima koji se koriste u multimedia i grafičkom dizajnu. Uvijek nam se mogu javiti i sigurno će dobiti priliku da s nama razgovaraju, surađuju ili rade. Pokušavamo uspostaviti stabilno mentorstvo, svjesni da novi članovi uvijek trebaju podršku i vrijeme za prilagođavanje, pa tako i oni koji su na samom početku svoje IT karijere u našem timu mogu da naprave prve korake praktičnog rada.

S druge strane, zapošljavamo developere koji žele napraviti iskorak u svojoj karijeri i pridružiti se sferi IT industrije, eLearningu, u kojoj ne postoje ograničenja i koja bilježi zavidan rast, te time obećava sigurnu perspektivu i ozbiljne rezultate. Volio bih da napomenem još samo jednu stvar koja je u rangu tabua u našem društvu, a to je da mnogi IT poslove doživljavaju kao isključivo poslove za mušku populaciju. To je pogrešno. Iz svog iskustva znam da upravo u onome što mi radimo, djevojke nerijetko mogu vidjeti, dopuniti i uputiti na rješenja koja naše proizvode učine znatno kvalitetnijim na tržištu.

Zato bi svako ko ima volju, htijenje i ljubav prema IT-u trebao imati priliku i da se ostvari u profesionalnom pogledu, te sve ovim putem dodatno ohrabrujemo i želimo im poručiti da redovno pratimo našu e-mail adresu putem koje se aplicira za posao: hello@smartlab.ba.

Želiš li se nekom finalnom porukom obratiti mladima i zaokružiti ovaj razgovor?

Ako nemamo posao to ne znači da ne bismo trebali imati radno vrijeme. Prestani razmišljati da će ti neko ponuditi priliku da bilo šta radiš i učiš, nego proaktivno tragaj za mogućnostima od prvog dana, alociraj tačno i precizno vrijeme nakon završetka formalnog obrazovanja i traži prilike, posao i šansu da se dalje razvijaš. Pronaći ćeš je sigurno!

Visoko.co.ba/Zdici.info