“Želja mi je da u novom dijelu moje knjige kažem nešto o lingvistici u susjednim državama, u kojima žive naša braća po jeziku, jer moja kritika jedne bosanske gramatike može podrazumijevati da u Srbiji i Hrvatskoj teče lingvistički med i mlijeko. Tačno je da u ovim komšijskim državama nije objavljena gramatika koja bi mogla „konkurisati“ gorostasnoj grozoti Gramatike bosanskoga jezika (što se razumije već na osnovu činjenice da sam Gramatici dao epitet najgore gramatike svih vremena i podneblja), ali ni naša braća istočno i zapadno od nas ne oskudijevaju lingvističkim užasima raznih vrsta i veličina” – kaže Midhat Riđanović, profesor engleskog jezika i jedan od najpoznatijih bh. lingvista.
Njegova nova knjiga, u elektronskom izdanju, pod naslovom „Totalni promašaj lingivistike na Zapadnom balkanu“, a koju će predstaviti 28. maja u Sarajevu, govori o jezičkom kuršlusu koji vlada na prostoru Zapadnog balkana.
Prvi dio njegove knjige (200 strana), kaže Riđanović, predstavlja treće dopunjeno izdanje njegove knjige iz 2003. TOTALNI PROMAŠAJ: Prikaz Gramatike bosanskoga jezika, Dž. Jahića, S. Halilovića i I. Palića.
U drugom dijelu podvrgava svojoj oštroj kritici reprezentativnu gramatiku hrvatskog jezika HRVATSKA GRAMATIKA, grupe autora, te „klasičnu“ dvotomnu srpskohrvatsku gramatiku Mihaila Stevanovića, SAVREMENI SRPSKOHRVATSKI JEZIK.
Također, govori o radu pojedinačnih hrvatskih i srpskih gramatičara, posebno Ivana Markovića, Ranka Bugarskog, Augusta Kovačeca i Miloša Kovačevića. Po njegovoj ocjeni, sve su postojeće gramatike jezika što su nastali od srpskohrvatskog krajnje nezadovoljavajuće zato što su pisane na osnovama davno prevaziđene gramatičke teorije, što sadrže brojne greške i propuste, i što su puristički a ponekad i nacionalistički orijentisane.
Riđanović tvrdi da su Bosanci, Crnogorci, Hrvati i Srbi jedan narod koji govore jezikom koji je svima njima savršeno razumljiv.
“Razlika ima unutar svake jezičke zajednice, ima ih čak na malom, izolovanom Islandu, sa svega 320.000 stanovnika. Slušao sam dva hrvatska i jedan srpski dijalekt koje sam teško razumio – ima više razlika unutar svakog od naša četiri „jezika“ nego između njih samih. Lingvistički laici nabrajaju riječi specifične ovom ili onom našem jeziku da bi „dokazali“ da je on zaseban jezik, ali ne znaju da je jezik u svom upotrebnom aspektu beskonačan, a svaki dio beskonačnosti je beskonačno malen. Jedini kriterij sličnosti i različitosti dva jezika je intuitivni osjećaj lakoće odnosno teškoće razumijevanja. I neki naši lingvisti ponašaju se kao laici kad izražavaju sličnost između srpskog i hrvatskog u procentima, pa je Snježana Kordić u jednom intervjuu rekla da ta dva jezika imaju preko 80% zajedničkog, Ranko Bugarski da su 90% isti, a Tomislav Ladan, najveći lingvistički ustaša u povijesti Hrvatske, rekao je da je hrvatski različit od srpskog 70%! „Lingvisti“ koji mjere razlike među jezicima u procentima pokazuju da nisu nikakvi lingvisti. Jezik nije krompir da se može jednostavno „vagati“. Ima bar deset razloga zašto je to nemoguće, ali je dovoljno navesti činjenicu da neka riječ u jeziku može imati i do 300 značenja (kao get u engleskom), a neka jedno jedino značenje. Kako ćemo „vagati“ te dvije riječi? Hoće li jedna riječ biti „teška“ 300 grama, a druga 1 gram?! O razlikama između britanskog i američkog engleskog napisane su čitave knjige, ali ni jedan pravi lingvista nije nikad izrazio sličnost između njih procentima ili bilo kojom količinskom mjerom” – kaže Riđanović.
Zanimljivo je, dodaje Riđanović i to koliko pojedinim hrvatskim političarima smeta što hrvatski narod razumije srpski da su odlukom o prevođenju srpskih filmskih titlova na hrvatski obznanali javnosti cijele regije da su Bosanci, Srbi i Crnogorci pametni pa razumiju hrvatski, ali su Hrvati glupi pa ne razumiju srpski!
“Ja mislim da je to velika uvreda za Hrvate: po meni bi svaki Hrvat koji drži do sebe trebao dići glas protiv uvrede koju implicira odluka o prevođenju srpskih filmova na hrvatski” – kaže Riđanović.
Promocija knjige “Totalni promašaj lingivistike na Zapadnom balkanu“ bit će održana 28. maja u 20 sati u restoranu Nostra Cuccina, bivši Slick, pasaž gdje se nalazi galerija Preporod.
