TV1: Kako komentarišete atmosferu koja je stvorena zbog 9. januara i obilježavanja Dana RS?
ŠUKALO: Deveti januar je iza nas. Životni problemi svakog normalnog čovjeka u RS i u BiH se nagomilavaju, a političari, kao što vidimo, žele zapaljivom retorikom skrenuti pažnju sa tema koje bi trebalo da budu aktuelne i koje bi oni trebalo da rješavaju. Umjesto toga, oni građane BiH i RS hrane zapaljivom retorikom i nacionalizmom, a sebe hrane novčanicama u evrima i dolarima, te drugim privilegijama koje političari imaju u BiH.
TV1: Nekoliko puta ste isticali da 9. januar više nije praznik u RS. Na čemu temeljite te tvrdnje?
ŠUKALO: Moj stav je legalistički. S obzirom da sam ja poslanik u NSRS, upravo sam ja žestoko kritikovao ovu vlast koja je na propagandi oko referenduma gradila priču da mi praktično nećemo prihvatiti Odluku Ustavnog suda BiH koja definiše pitanje da se Dan RS više ne smije proslavljati 9. januara.
Upravo nakon održanog referenduma u RS i jasno iskazane volje građana da oni i dalje žele da proslavljaju 9. januar i da imaju republički prazni, vlast u RS uradila je potpuno suprotno od onoga što ovih dana, uoči proslave i nakon proslave 9. januara, govori. Vlast RS praktično je provela Odluku Ustavnog suda BiH, kao i svaki put do sada, priznala je jurisdikciju Ustavnog suda BiH.
Iz Zakona o praznicima RS, koji definiše koji su to republički praznici, izbrisala je odredbu koja se tiče toga da se Dan RS proslavlja 9. januara. Ta odredba je izbrisana, što znači da Dan RS nije definisan Zakonom o praznicima, odnosno da se više ne proslavlja 9. januara. Postoji pravna praznina.
Tu pravnu prazninu vlast je pokušala da ispuni novim zakonom. Usvojen je Zakon o Danu RS. Možda se na početku neće primijetiti ta razlika, ali taj novi sekularni praznik nema naziv Dan RS kao što ga prepoznaje Zakon o praznicima RS, već je njegov pun naziv Dan Republike Srpske. To je novi praznik i sekularni praznik, koji po ovom novom zakonu koji ima svega tri ili četiri člana, ne definiše, kao što ga ni Zakon o praznicima RS ne prepoznaje kao republički praznik. Zato je Vlada RS ove godine po prvi put pojedinačnim pravnim aktom, svojom odlukom, morala da proglasi Dan Republike Srpske neradnim danom, zato što ova zakonska rješenja više ga tako ne definišu.
TV1: Od samog obilježavanja Dana RS možda je veću buru izazvalo učešće pripadnika OS BiH na manifestaciji. Kako gledate na potez predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića?
ŠUKALO: To sve je ista matrica. Ne bih da nasijedam na tu vrstu priče, a vidim da su dobro nasjeli mediji, te građani oba entiteta. Nasjeli su na spin koji prave političke elite i politički lideri u FBiH i RS, iz prostog razloga da bi nastavili sa zamajavanjem građana BiH sa temama kojima će svaki dan pokušavati srenuti pažnju sa stvarnog života i problema. Tako je i ova priča sa aktiviranjem počasnog voda na proslavi Dana RS, praznika koji nije republički praznik. Nastala je drama, jer je takva predstava trebalo da se stvori u FBiH da bi ovdje političari iz RS, konkretnije Milorad Dodik, i sa druge strane Bakir Izetbegović imali o čemu da pričaju nekoliko danas.
Nakon toga, oni nemaju šta da pričaju, pa pokušavaju da navode nove teme u eteru, odnosno da prepucavanje i zapaljiva retorika budu jedno čim će hraniti građane BiH, a sebe da nastave hraniti unosnim poslovima preko svojih biznismena i tajkuna, da žive udobno oni i njihove porodice.
TV1: Milorad Dodik je novu godinu počeo starom tezom o otcjepljenju RS i novom o pripajanju Srbiji. Je li to pravi put za RS i očekujete li da će Dodik zaista krenuti tim putem?
ŠUKALO: Ne očekujem. Dodik to radi da bi skrenuo pažnju javnosti sa nagomilanih ekonomsko-socijalnih problema koji postoje u RS. On nema bilo kakvo rješenje za RS i njene građane i zbog toga će učini sve, svaki dan će pričati o nezavisnosti RS, o tome kako je on taj koji će sve to da pokrene. Kako vjerovati čovjeku koji je prvi put inicirao priču oko referenduma u vezi sa Danom RS, pa je praktično sve suprotno uradio od toga?
Ja takvu ideju uopšte ne bih dao Miloradu Dodiku u ruke, jer bi je on upropastio, ako bi je zagovarao, kao što je upropastio i priču oko republičkog praznika, dana RS. Ako on raspiše referendum, to će biti po principu kao što je Cipras u Grčkoj imao referendum, anti MMF kampanju, tako došao na vlast u toj zemlji, onda je pitao Grke da li trebaju ići u nova zaduženja i nove mjere koje MMF predviđa. Grci su rekli da to ne treba, a on je nakon toga uradio sve suprotno u napravio novi aranžman sa MMF-om.
Tako i ako se Dodik uhvati bilo čega poput te famozne ideje, koju on pokušava da vrati u političku igru, on bi sa takvom idejom sigurno upropastio RS i gurnuo je u još lošiju situaciju u institucionalnom smislu od one u kojoj se trenutno nalazi u 2017. godini.
TV1: No, imamo činjenice koje idu na ruku Dodiku. Svojevremeno je najavio održavanje referenduma i referendum se desio. Najavio je takođe da će Dan RS 9. januar biti obilježen mnogo jače i žešće nego ranije. I to se desilo. Sada imamo najave o otcjepljenju RS i pripajanju Srbiji.
ŠUKALO: Puno se fame pravi oko te proslave 9. januara u Banjaluci. Zakon o praznicima RS, pa i sama Odluka Ustavnog suda BiH ne definiše način proslavljanja. To je manifestacioni oblik proslave nekog praznika. U ovom slučaju, već sam rekao da je vlast u RS ovaj praznik proglasila sekularnim.
S druge strane, Dodikove najave o budućem statusu RS kod mene izazivaju samo jezu, kada govori o tome šta bi RS mogla u budućnosti da bude. Iz toga razloga smatram da rezultat svake ideje koju Dodik pokrene može biti samo poguban po status RS i za ekonomsko-socijalnu i bezbjedonosnu situaciju građana RS. On je čovjek koji je došao na zalazak političke karijere, svjestan činjenice da će morati biti procesuiran za sve one stvari koje su u RS rađene u vrijeme kada je on bio predsjednik Vlade i predsjednik RS. On će učiniti sve da pokuša prikriti tragove svega onoga što se u RS desilo.
Isto tako, mislim da i u FBiH Izetbegović i Čović pokušavaju isto to da urade, jer su svjesni da ako bi zemlja krenula pravim putem prema EU, izgradnji pravnih institucija i vladavini prava, političari koji su oko vrhova vlasti u FBiH i u RS bili procesuirani i sigurno više ne bi bili na slobodi.
TV1: U BiH čini se da je politička kriza permanentna pojava. Ko je odgovoran za takvu situaciju? Šta uraditi na poboljšanju socio-ekonomske slike bh. društva i je li, na kraju krajeva, održavanje krize način na koji vlast iz fokusa javnosti uklanja realne probleme građana – niske plate, visoka stopa nezaposlenosti, odlazak mladih ljudi?
ŠUKALO: Naravno. Pošto u čitavoj BiH vlast nema rješenja za probleme, ona upravo produku ovakve probleme i teme. Sve ovo što se do sada dešavalo, a što je kulminiralo u 2016. i sada nastavljeno u 2017. godini, epicentar retoričke političke krize mogao bi biti u 2018. godini, koja je izborna godina. Ako bi ove teme uspjele da preovladaju, kao što je do sada bio slučaj, onda bi to sigurno garantovalo ovoj vladajućoj trojki u BiH da nastavi da krčmi ovo što je preostalo od resursa u BiH, te da oni i njihove oligarhije mogu nastaviti dobro i kvalitetno živjeti, a sa druge strane, građani i narodi koje oni predstavljaju tonu u sve veće siromaštvo.
Dakle, s jedne strane imamo uvećavanje njihovog bogatstva, a sa druge strane, imamo siromašnije narode u BiH, koji zbog toga ne mogu da reaguju osim na način na koji mladi iz oba entiteta reaguju – odlaze na Zapad, u razvijene zemlje. Tako vlast rješava problem nezaposlenih, jer ih skidaju sa biroa za zapošljavanje, a predstavljaju to kao smanjenje stope nezaposlenost. To je katastrofalni ekonomski pokazatelj, a ako oni nastave da vladaju u BiH, sigurno neće doći do bilo kakvih promjena.
Rješenje je jednostavno – ova vladajuća trojka mora da ode sa vlasti. Ovaj način i zapaljiva retorika, koji od BiH prave politički nestabilan prostor, neće sigurno privući bilo kakvu inostranu investiciju. Ovakav način definisanja u kojem imamo jeftinu radnu snagu, a skup rad za poslodavce, i ono malo poslodavaca koji nešto rade u BiH sve više obeshrabruje, jer nemaju nikakvu podršku države. Umjesto toga, imaju samo reket političkih stranaka uoči izborne kampanje.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.