U zajedničkom saopćenju Delegacija EU u BiH, Ured specijalnog predstavnika EU u BiH, Misija OSCE-a i Ambasada SAD navode kako su izmjene i dopune ovog dokumenta neophodne zbog postojanja velikog broja neriješenih predmeta ratnih zločina.
“Revidirana Strategija predstavlja najbolji način za njihovo okončanje do 2023. godine, što je preduslov za postizanje pomirenja”, ističe se u saopćenju.
Sveobuhvatni cilj dokumenta jeste da Sud BiH i Tužilaštvo BiH usmjere svoje kapacitete na najsloženije predmete, kako bi se osiguralo da počinitelji takvih zločina odgovaraju za svoja djela.
“Manje složene predmete treba ustupiti pravosudnim institucijama u entitetima i Brčko distriktu, kako bi se omogućilo Tužilaštvu BiH da svoje resurse usmjeri na istraživanje, optuživanje i procesuiranje pred Sudom BiH”, dodaje se u saopćenju.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović u izjavi za Vijesti.ba poručuje da za njega predložena Strategija uopšte nije prihvatljiva.
– Naš jedini cilj u svemu ovome je da organizatori i planeri ratnih zločina budu procesuirani pred Sudom BiH. Zato smo i uputili ogromne kritike na rad Radne grupe, Ministarstva pravde BiH, pa i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VTSV) BiH – kazao nam je Tahirović.
Smatra kako ovaj dokument ne donosi apsolutno niti jedno novo rješenje koje bi moglo doprinijeti procesuiranju ratnih zločina.
– I ova je ostala na istim pozicijama kao i ona famozna strategija iz 2008. godine, a akteri koji je pripremaju i sami su rekli da je i prethodna doživjela kolaps, odnosno da nije dala rezultate koje su oni očekivali – naglašava Tahirović.
Prema njegovim riječima, u predloženoj strategiji nema ničega konkretnog, osim određenih statističkih podataka.
– Čak su i grafikoni urađeni toliko neprofesionalno i nekorektno za jednu državnu strategiju, da vi u rukama morate imati lenjir, šestar i trokut ako želite da po tom grafikonu izračunate koliko je ljudi procesuirano, a koliko predmeta se nalazi na raznim sudovima – upozorava Tahirović.
Ističe da ovakve strategije imaju tradiciju dugu 10 godina, te bi samim tim i ljude koji na njima rade trebale podučiti određenim pravilima i ponašanju.
– Međutim, očito da nisu. Ovdje je u pitanju čisto politikanstvo i samog ministra pravde BiH Josipa Grubeše, pa ako hoćete i predsjednika VSTV-a BiH, jer se u potpunosti izbjegava “A” lista Haškog tribunala – napominje Tahirović.
Poručuje da u prijedlogu Strategije uopšte nisu pomenuti predmeti “Pravila puta”, iako se radi o više od 850 osoba.
– Samo da je kao obaveza uzeta ta lista, na kojoj se nalaze ličnosti najodgovornije za počinjene zločine, Sud BiH, odnosno Tužilaštvo BiH, pa i kantonalni, ali i regionalni sudovi imali bi dovoljno posla za narednih 10-15 godina. Međutim, ovdje se išlo na to da se stvori jedna takva fama i okvir koji nema apsolutno nikakve svrhe – kazao je Tahirović.
Onima koji rade na novoj strategiji naročito zamjera što se u njoj apsolutno ne spominje regionalna saradnja na procesuiranju ratnih zločina.
– Osobe iz najsloženijih predmeta ratnih zločina pobjegle su u susjedne države. Imate Tomislava Kovača, Zlatana Miju Jelića i niz drugih koji su pobjegli u susjedne države i tamo našli utočište. Ovdje se ne spominje model kako iznaći rješenje da se ti ljudi procesuiraju, ako već ne u BiH, onda u susjednim zemljama – dodaje Tahirović.
Apelovao je na međunarodnu zajednicu da pokuša iznaći model kako da se procesuiraju odgovorni koji danas žive kao slobodni građani u Srbiji i Hrvatskoj.
– I šta nam je preostalo u BiH? Preostali su nam oni koji su u logorima bili stražari. Mi pretpostavljamo da je namjera da se sve ono što je radio Haški tribunal poništi i pokuša nametnuti to da je ovdje bio građanski rat i da smo mi ovdje ratovali bez uplitanja komšija – zaključuje Tahirović.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.