Reforma CIK-a BiH: Nije bitan kvalitet, nego da budu stranački prihvatljivi

Centralna izborna komisija BiH ponovno na meti SNSD-a i HDZ-a BiH. Ništa novo s obzirom na to je davno najavljeno kako će doći do smjene aktuelnog saziva. Izmjene Izbornog zakona BiH, o kojima se razgovara iza zatvorenih vrata, korak su ka realizaciji. Pod maskom depolitizacije, hoće li doći do potpune političke kontrole?

Vladajuća koalicija broji dane do smjene. Razlozi brojni. Ocjena rada negativna, a pristrasnost politici – tvrde iz politike, primjetna. Način smjene još nije dogovoren, a prvi prijedlog reforme CIK-a BiH, u režiji SNSD-a, već je na stolu.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a (25.9.2023.): „U odlučivanju o Centralnoj izbornoj komisiji treba da bude uključen Dom naroda na nivou BiH“.

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH (25.9.2023.): „Imamo jednu zavidnu razinu usuglašenosti i ona bi relativno brzo, čak do 3.10., mogla biti na razini Vijeća ministara“.

Adresa izbora i imenovanja ostaje ista. Državni parlament odlučuje, ali po novim pravilima. Ukoliko bude usvojen SNSD-ov prijedlog, procedura imenovanja počinje formiranjem zajedničke komisije koju će činiti samo parlamentarci. Znači, bez članova CIK-a BiH. Sve bi potvrdila oba doma državnog parlamenta, što znači i Dom naroda, koji do sada nije bio uključen. Tako, ostaje dovoljno prostora za sumnju u pokušaj kreiranja CIK-a BiH po volji SNSD-a i HDZ-a. I to, sve po zakonu.

„Koliko je njihovo znanje? I sa te strane je upitno. To opet govori da nije bitan kvalitet, bitno je da budu politički, odnosno, stranački prihvatljivi“, tvrdi Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Član CIK-a BiH Željko Bakalar upozorava da je to vrlo izvjesno pokušaj da se mijenja Izborni zakon kako bi se uspostavila politička kontrola: „Kad vidim kako oni argumentiraju to, postavlja se pitanje da li oni zaista žele da stave na neki način pod šapu neovisno tijelo“.

Osim spornog kredibiliteta onih koji bi birali članove CIK-a BiH, nisu jasno definirane ni kompetencije kandidata. Znaju samo da im postojeći saziv ne odgovara.

„Ako vam može svako biti član CIK-a, znači – ne mora biti diplomirani pravnik, može doći bilo ko ko ima neko izborno iskustvo, tako da je ovo tačno pokušaj, po mom mišljenju, zarobljavanja, ali u potpunosti, ove institucije“, dodaje Šehić.

Barijeru željama mogla bi praviti Trojka. Barem za sada, nije im prihvatljivo viđenje HDZ-a i SNSD-a.

„Političke privilegovane pozicije izmjenama ovog zakona, da se neki svoji ljudi instaliraju tamo koji će eventualno nekim svojim odlukama pomoći partijama koje su ih tamo delegirale – naravno, ne možemo to podržati. To je potpuno suprotno od svega u šta mi vjerujemo i za šta se zalažemo“, poručuje Predrag Kojović, NS-ov državni zastupnik

SDP-ov Nerin Dizdar, član Radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH, ističe kako im je neprihvatljiv prijedlog o dvodomnom odlučivanju o imenovanju CIK-a BiH.

Za sada na stolu samo jedan prijedlog, u najavi novi. Onaj HDZ-a BiH. Koja verzija će biti konačna, za sada nije poznato. Ali zato se želje odavno ne kriju.

Visoko.ba/federalna.ba