„Rat grafitima na ulicama Beograda“, gušenje antiputinovskih ruskih izgnanika

„Naoružan“ četkom i kantom sive boje, ruski antiratni aktivista Ilja Zernov prošetao je Beogradom sve dok nije stigao do velikog murala sa natpisom „Smrt Ukrajini“ na strani stambenog bloka.

Dok je Zernov, (19), počeo da farba preko murala, kako kaže, trojica Srba su ga satjerala u ćošak i naredili mu da stane. “Jedan od njih je izvukao nož… Zatim me je udario u desno uho”, rekao je Zernov za Observer, koji je pobjegao iz svog rodnog grada Kazanja ubrzo nakon što su trupe Vladimira Putina napale Ukrajinu.

Od napada mu je ostala perforirana bubna opna, ali Zernov tvrdi da mu je drago što je uspio barem djelimično prekriti mural. „Kao Rus, osjećao sam da je moja odgovornost da uradim nešto. Grafit je veličao nasilje.”

Zernov je jedan od procijenjenih 200.000 Rusa koji su otišli u Srbiju od početka invazije Moskve na Ukrajinu, što ovu balkansku zemlju čini jednom od glavnih odredišta u egzilu za one koji bježe od posljedica rata Kremlja. Za razliku od drugih dijelova Evrope, Rusima nije potrebna viza za ulazak u Srbiju i uglavnom su dobrodošli u Beogradu s obzirom na istorijske veze između dvije pravoslavne zemlje.

Novi iseljenici otvorili su kafiće i galerije, registrovali više od 2.000 novih biznisa i čak dali poticaj tržištu nekretnina.

Ali u zemlji u kojoj Putinov režim uživa značajnu podršku pod sve snažnijom nacionalističkom vladom koju predvodi predsjednik Aleksandar Vučić, aktivisti poput Zernova suočeni su sa maltretiranjem i protjerivanjem.

Beograd je dugo vršio delikatan čin balansiranja između svojih težnji za EU s jedne strane i svojih vjekovnih etničkih i vjerskih veza sa Rusijom. Vučić je odbio da uvede sankcije Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu, dok Moskva nastavlja da služi kao glavni saveznik Srbije u protivljenju nezavisnosti Kosova.

Osjećajući se nesigurno u Beogradu, Zernov je od tada napustio grad i uputio se u Berlin. Prije odlaska bio je aktivni član Ruskog demokratskog društva (RDS), antiratne organizacije osnovane prošle godine koja je okupljala Ruse istomišljenike. „Na ulicama Beograda je bitka grafitima“, rekao je Pjotr Nikitin, osnivač RDS-a, navodeći druge murale u gradu koji pozdravljaju ruske trupe u Ukrajini i zloglasnu Wagnerovu plaćeničku grupu. „Prefarbamo proratne murale, ali onda niču novi“, rekao je Nikitin tokom ručka u TT Bistrou, nedavno otvorenom ruskom restoranu.

Nikitin je dodao da je osnovao RDS ubrzo nakon početka rata u Ukrajini kada je vidio da mnogi sunarodnici traže način da izraze svoje protivljenje tome. Grupa je od tada organizovala niz marševa u Beogradu.

Kako je članstvo RDS-a raslo nakon ruske mobilizacije u septembru 2022. godine, kada su hiljade Rusa pobjegle u Srbiju kako bi izbjegli regrutaciju, grupa je privukla pažnju srbijanskih vlasti.

„Prvo smo vidjeli organizovanu medijsku kampanju protiv nas“, rekao je Nikitin, misleći na negativno izvještavanje o njegovoj organizaciji u provučićevim tabloidima. Nekoliko srbijanskih političara krajnje desnice takođe se izjasnilo protiv priliva antiratnih Rusa, za koje su tvrdili da pokušavaju da destabilizuju zemlju.

„To je prava revolucija liberala“, rekao je Miša Vacić, lider ultranacionalističke, prokremaljske političke stranke Srpska desnica, za magazin Politico prošlog marta. „Oni misle da moraju da oslobode Srbiju od Srba, od tradicionalnih srpskih vrijednosti“, dodao je Vacić.

Nikitin, koji je odbacio tvrdnje da je njegova organizacija zainteresovana da utiče na politiku Srbije, rekao je da se situacija znatno pogoršala do ovog ljeta.

Navodi da su sastanci RDS-a rutinski prekidani i da su srbijanske banke odbile zahtjev grupe da otvori račun koji bi joj omogućio prikupljanje sredstava za antiratne dobrotvorne organizacije. U julu je srbijanska policija zabranila Nikitinu ulazak u zemlju, navodeći kao razlog zabrinutost za nacionalnu bezbjednost. Nikitin, koji ima važeću dugotrajnu boravišnu dozvolu, oženjen je Srbijankom i ima dvoje djece rođene u Srbiji, na kraju je pušten u zemlju nakon što je proveo noć na aerodromu. Ubrzo nakon toga, Vladimiru Volohonskom, opozicionom odborniku u Sankt Peterburgu, koji je suosnivač RDS-a u Beogradu, otkazana je dozvola boravka u Srbiji iz sličnih razloga, odnosno zbog kako se navodi predstavljanja prijetnju po nacionalnu bezbjednost. Nikitin i drugi ruski aktivisti rekli su da je napade na njih nadgledao šef srbijanske obavještajne službe Aleksandar Vulin, za koga se vjeruje da je blizak ruskim bezbjednosnim službama.

Srbijanski mediji prenose i da je Vulinova Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) prisluškivala sastanak ruskih opozicionara u Beogradu 2021. Snimke razgovora Vulin je navodno odnio u Moskvu i predao Nikolaju Patruševu, predsjedniku Savjeta bezbjednosti Rusije.

„Ciljajući lidere antiratnog pokreta u Beogradu, srbijanske vlasti pokušavaju da natjeraju druge da šute“, rekao je Nikitin. “Demorališuće je kada država radi protiv vas. Ali ipak, trudimo se da se okupimo i iznesemo svoje mišljenje.” „Mislio sam da je izuzetno važno okupiti ljude koje ujedinjuje njihovo protivljenje ovom ratu“, rekao je Jevgenij Iržanski, ruski državljanin koji je organizovao koncerte antiratnih bendova i umjetničke događaje u Beogradu. „Nadali smo se da ćemo ovdje njegovati usko povezanu zajednicu“, dodao je Iržanski.

Ali i on je upao u probleme sa srbijankim vlastima. U junu je lokalna policija ispitivala Iržanskog o njegovim stavovima o Rusiji i ratu.

Dva mjeseca kasnije, pozvali su ga srbijanski službenici za imigraciju, koji su ga obavijestili da su mu otkazane boravišne dozvole i da ima sedam dana da napusti zemlju. “Ne sumnjam da su me odlučili izbaciti zbog mojih stavova i moje uloge organizatora koncerata.”

„Većina pozvanih ruskih muzičara i govornika nalazi se na crnoj listi u Rusiji, a većina njih živi van Rusije jer bi tamo mogli biti uhapšeni“, rekao je Iržanski, koji se od tada preselio u susjednu Crnu Goru.

Ali uprkos pritisku, mnogi Rusi u Beogradu ostaju prkosni. Prošle sedmice, oko 5.000 ljudi okupilo se u areni MTS Dvorana da sluša Bi-2, popularni bjelorusko-ruski rok bend koji je prestao da nastupa kod kuće nakon što je njegov pjevač kritikovao rat.

Kako se koncert bližio kraju, napolju se okupila grupa.

“Dobar je osjećaj doći na ovakve koncerte i razgovarati s ljudima koji misle na isti način”, rekao je Anton, koji je napustio Moskvu ubrzo nakon početka rata. “Važno je da svijet zna da su mnogi Rusi protiv rata.”

Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian