Još malo, pa nestalo – vremena da ispunimo uvjet nazvan 1+3. Za sutra je u Mostaru najavljen, vjerojatno, i posljednji sastanak ili pokušaj vladajuće koalicije da dogovori i spasi što se može spasiti. 1+3 uvjet je za otvaranje pregovora sa BiH. Tako je poručila Europa. Mi prihvatili, ali ne i ispunili, još uvijek.
Istina, ima još koji dan, ali i pokoji uvjet koji nije služben, ali bi mogao biti ključan. Izmjene izbornog zakona koje su prije svega tiču izbora članova Predsjedništva BiH.
Istina, uvjetuje i SNSD – ili sve ili ništa, strani suci moraju van Ustavnog suda BiH, poručio je Dodik. Mogu li europski put BiH zakočiti uvjeti iz sjene. Razlozi, mogućnosti i posljedice? Gosti današnjeg izdanja Rezimea bili su Albin Muslić, zastupnik SDP-a i Edin Ramić, zastupnik SDA u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Govoreći o tome hoće li državna koalicija ispuniti uslov 1+3, Muslić navodi da s obzirom na to da je pred BiH generacijska šansa da otvori pregovore i u skorije vrijeme postane punopravna članica EU, vjeruje da će postojati dovoljno političke spremnosti, odgovornosti i razuma da se usvoje preostala dva zakona.
Upitan jesu li veći problem zvanični uslovi EU ili uslovi iz sjene koje su nametnuli lideri unutar koalicije, kaže:
„Mi imamo jasnu poruku od Evropske komisije i šta to mi trebamo da uradimo da bi se otvorili pregovori. Imamo sada obavezu da donesemo zakon o sudovima i zakon o sprečavanju sukoba interesa. Riješili smo pitanje sprečavanja pranja novca. Pomalo smo odradili one zadatke koju su postavljeni pred BiH i sad imamo preostala dva zakona“.
Dodao je da apsolutno nije zadovoljan dinamikom, jer, kako kaže, zakoni su se mogli usvojiti i u februaru ili martu prošle godine.
„Imamo složeni način odlučivanja i jedina moguća varijanta je da kroz kompromis dođemo do usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Domu naroda. Ako se želi, ova dva zakona se mogu usvojiti za sedam dana“, poručio je Muslić.
Usvajanje zakona zavisi od HDZ-a i SNSD-a, ocijenio je Ramić. Prema njegovim riječima, oni cijelu državu drže kao taoca, kako bi za sebe dobili ono što im još nedostaje kada je u pitanju politička kontrola nad određenim institucijama.
„Prije svega vezano za izborni zakon da se dalje faktički na terenu nastave provoditi izbori – da birački odbori odlučuju ko će dobiti mandat, a ne građani. S druge strane da se verificira neki novi sastav CIK-a. I Dodik da Ustavni sud BiH, koji je jedina brana nekih secesionističkih politika, bude stavljen pod političku kontrolu. Nadam se da Trojka neće pristati na te ucjene. Nadam se i da će iz Evropske komisije dozvoliti da se pregovori otvore“, pojasnio je on.
O uslovima iz sjene kaže da su oni postali prilično javni i jasni.
„Niti HDZ niti SNSD ne kriju svoja očekivanja. Pitanje je samo partnera s druge strane koliko će se pristati na to. Međunarodna zajednica toleriše takav pristup HDZ-a i SNSD-a i nadam se da će biti svjesni ko je kočničar. Trojka ne treba pristati na ove uslove, to kasnije ne možete popraviti“, kategoričan je Ramić.
Upitan jesu li izmjene izbornog zakona postale važniji uslov od preostala dva zvanična, Muslić kaže – za mene apsolutno nisu.
„Izmjene izbornog zakona su bitne u dijelu koje se odnose na integritet izbornog procesa. Zakonska rješenja koja bi uvodila bilo koji oblik diskriminacije za mene su neprihvatljiva i ne mogu biti uslov na putu ka EU. Imamo jasne smjernice šta treba da uradimo. Stvaranje nekakvih superizbornih jedinica ili dodatne diskriminacije je ne prihvatljiv. Evropska komisija to nije uopće tako postavila“, objašnjava on.
Ramić je prokomentarisao i HNS-ov prijedlog izbornog zakona:
„Mi faktički smo pošli od toga da otklonimo diskriminaciju, a dolazimo u situaciju da imamo prijedlog koji uvodi još jednu novu diskriminaciju. Ne mislim da će on biti korak naprijed, osim zadovoljavanja potreba HNS-a. Pred nama su lokalni izbori, to ne treba biti tema i uslov. HDZ i SNSD igraju jednu igru – dobar i loš policajac – ukoliko jedan od partnera pretjera pa dođe u fokus javnosti, onda se on malo ušuti, onda se javlja drugi partner koji povećava svoje zahtjeve, a sve s ciljem da se ne donese nijedno rješenje. HDZ i SNSD su jedina stvarna koalicija u ovoj zemlji“, njegovo je mišljenje.
Oni nisu zainteresovani da se zaštiti izborna volja građana, jedino što je njihov interes je da se promijeni sastav CIK-a, dodao je on.
Muslić ističe da je za svako zakonsko rješenje koje će se bazirati na integritetu izbornog procesa i da se stvarna volja birača pretoči u izborne rezultate.
„Vjerujem da će ponovo parlament donijeti zakon, jer to je i osnovna zadaća parlamenta, a ne da visoki predstavnik donosi zakon u ime izabranih zastupnika i građana BiH. To nije dobra politika i to će oslabiti položaj BiH na putu ka EU. Volio bih da posao odradi državni parlament, a ne visoki predstavnik“, kazao je.
Ramić naglašava da Dodikove prijetnje treba shvatiti ozbiljno.
„On je pokazao da ima kapacitet da napravi problem u ovoj zemlji, a s druge strane međunarodna zajednica nema saglasnosti unutar sebe da zaustavi njegov pritisak. To je krenulo od završetka izbora s velikim mitinzima, okupljanima pred Sudom BiH. OHR ukoliko nametne izmjene izbornog zakona, a Dodik ako zabrani održavanje tih izbora, onda je to složeno pitanje. Međunarodna zajednica se povlači, sve ove godine su naviknuti da se povlače. Njihov sav pritisak se dešava na probosanskoj strani. OHR-u je dobrodošlo da se bilo kakav dogovor postigne u Laktašima kako bi olakšali sebi. Ipak se nadam da će OHR smoći snage da se suprotstavi SNSD-u“, naveo je on.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.