Raguž: Prijedlog HDZ-a ne zadovoljava presudu Evropskog suda za ljudska prava

Istakao je da su drugi preuzeli odgovornost i instrumente da vode državu i upravljaju procesima. Da vode reforme i pokažu šta mogu.

“Mislim da je bilo dovoljno vremena da pokažu šta mogu i hoće. Sada, nakon brojnih poziva, pojačavam dimenziju jevanog djelovanja jer osjećam odgovornost za složeno vrijeme i kritični momenat u kome je BiH“, poručio je u Dnevniku TV1 Martin Raguž, član Predsjedništva HDZ 1990 i delegat Kluba Hrvata u PS BiH.

Komentirajući predložene izmjene Izbornog zakona, poručio je Raguž da to nije prijedlog samo HDZ-a, te da se takvim karakterisanjem sužuje manevarski prostor za djelovanje. Smatra da treba govoriti o rješenjima, ciljevima i zahtjevima.

“Prilikom njegovog predlaganja rekao sam da to nije idealno rješenje, ali jeste pokušaj primjene odluke Ustavnog suda BiH po pitanju načina izbora za Dom
naroda i činjenica da nakon Dejtona nismo imali ozbiljniji unutrašnji reformski i politički iskorak i dogovor o važnim pitanjima. To je bio momenat da se to otvor. Treba tražiti rješenja, ne idealizirajući, ali ni ne odbacujući ijedan prijedlog. Sada smo u neizvjesnoti šta će biti sa prijedlogom, ima li neko bolje, hoće li biti usvojen na vrijeme, hoće li se moći provesti… Sve traje predugo, odvraća pažnju od stvarnih životnih problema, te daje vjetar u leđa onima koji na nerješavanju takvih pitanja opstaju desetljećima“, smatra Raguž.

Osvrnuo se i na poruku šefa Delegacije EU Lars Gunnar Wigemarka da se Izborni zakon mora približiti standardima EU. Ne smatra da prijedlog HNS-a ima diskriminatorske odredbe.

“No, ne zadovoljava u cijelosti presude Evropskog suda za ljudska prava. I ja smatram da je trebalo naći balans između legitimnog predstavljanja i uvažavanja da postoiji značajan dio populacije koji se ne izjašnjava kao pripadnik nekog konstitutivnog naroda. To nedostaje ovoj zemlji. Bojim se da se udaljavamo od toga sa ovim političkim konceptima koji su na djelu“, kaže Raguž.

Aktuelnim politikama odgovara stanje sukoba i podjela. To se honorira, kaže, na izborima.

“To je stanje koje bi trebalo zaustaviti 2018. godine i doći do situacije u kojoj nećemo optuživati jedni druge za nametanje izborne volje. Ne možemo dalje odgađati procese harmonizacije evropskih standarda. I sada vidim izlaz, a to je spajanje dva načela – otklanjanje diskriminacije i zaštita kolektivnih prava“, objasnio je Raguž.

Po pitanju važnosti glasa, što tretira prijedlog HDZ-a, a po pitanju odluke Ustavnog suda, Raguž navodi da je Dom naroda upravo dom naroda, a ne dom kantona. No, modaliteti se mogu naći.

“Može se formirati ad hoc klub, da u njemu budu predstavljeni svi iz svakog kantona. U osnovi se mora ispoštovati načelo koje je propisao Ustavni sud. Tom izazovu se pogrešno prilazi. Djeluje se iz skrivenih političkih ciljeva. To mora doći na dnevni red na način da nova politička generacije ima hrabrost napraviiti dogovor“, poručio je Raguž u Dnevniku TV1.

Govorio je i o razlozima zbog kojih HDZ 1990 ipak nije napustio HNS, iako su to navodili kao mogućnost zbog načina rada HNS-a.

“Devedesetka nije držala svijeću svim potezima koje je HDZ BiH kroz HNS provodio. Jedina smo stranka koja nije ušla u vlast iako smo imali zadovoljavajući rezultat i iako je to po deklaraciji HNS bila obaveza. Pitanje HNS je složenije. Dok je ovako neuređena BiH, postavlja se legitimno pitanje šta konstitutivnost znači za Hrvate. Hrvatima treba međuprostor gdje bi trebali dogovorati strateška, a ne dnevnopolitička pitanja, a onda se za njih boriti u institucijama“, kaže Raguž.

HDZ 1990 ne smije dopustiti da HNS ostane ekskluzivno vlasništvo HDZ BiH, smatra bivši lider „devedesetke“.

“Nemamo pravo na to. Zalažemo se za reformu i da idemo u susret, a ne da se zatvaramo u bilo kom smislu“, poručio je Raguž.

Smatra da je glavni problem u BiH djelovanje parcijalnih i netransparantnih političkih odnosa, skrivenih političkih ciljeva. HDZ 1990 nosi političku odgovornost da osigura pluralnost i mogućnost izbora.

“Na tom načelu tražimo partnere“, jasan je Raguž.

Na pitanje o mogućoj novoj kandidaturi za člana Predsjedništva, poručio je da ne razmišlja o svojoj političkoj poziciji.

“Motiviran sam da se 2018. stvori politički ambijent u kome će se vrijednosti i znanje početi više respektirati. Mislim da je vrijeme za mlađe, bez predrasuda“, zaključio je Raguž.

vijesti.ba/visoko.ba