Ragib Vranac: Šume, požari, dekarbonizacija, pošumljavanje, ekologija

U zadnje dvije godine na području PJ Šumarija Visoko je izgorilo 18,5 hektara zasađenih kultura ili 55.500 komada sadnica, a na području Seoče/Mačuh je izgorio veći kompleks bukovih šuma na 100 hektara gdje se stabla bukve suše i sama padaju.

Materijalna šteta je ogromna, ali neprocjenjiva šteta po naše zdravlje i život, jer smo nepovratno izgubili i umanjili jedini filter zraka, a povećali koncentraciju CO2 i ostalih štetnih materija u atmosferi, koja globalno uzrokuje negativne klimatske promjene na zemlji koje svi osjećamo. Stabla apsorbuju CO2 kroz proces fotosinteze, a vraćaju kisik koji nam je svima neophodan za život.

Procjenjuje se da su šume uklonile prosječno dvije milijarde tona ugljika iz atmosfere od 2000.godine i tako svake naredne godine. Šume su uz okeane najveći bazen ugljika na neodređeno vrijeme i direktno pomažu ublažavanju klimatskih promjena na zemlji. Ključan je značaj šuma za opstanak voda, prizemne flore i faune: (divljač, ptice, insekti), biodiverzitet, poljoprivredu i sve ostale dobrobiti od kojih mnogi žive i egzistiraju. Tako da ubuduće trebamo svi dobro razmislit prije nego počnemo u proljeće palit livade ili ložiti vatru u blizini šume. Vrijedi li to štete koju uzrokujemo sami sebi i cijelom planetu. Također treba da dobro razmisle svi oni sugrađani da li im u dvorištu neko stablo stvarno smeta, a i Služba za urbanizam i ekologiju da li je izdala opravdano i meritorno rješenje za uklanjanje nekog stabla. Žalosno je da su pojedini „moćnici“ krčili na svojim posjedima stotine odraslih stabala kako bi ostvarili nekakav projekat budućnosti svima u korist. Nadam se da će u skladu sa novom strategijom EU koja predviđa tri milijarde sadnica do 2030.godine u svrhu dekarbonizacije i ublažavanja „staklene bašte“ tzv.ZELENI PLAN doći i do šumarije Visoko jer od formiranja JP ŠPD ZDK Zavidovići d.o.o 2004.godine pa do danas na području PJ Šumarija Visoko nije izvršena zakonska obaveza pošumljavanja na cca 1000 hektara nepošumljenih površina ili tri miliona sadnica.

Ilustracije radi za period važenja Šumskoprivredne osnove 2013.-2023.godine je zakonska obaveza da se izvrši pošumljavanje na 604,96 hektara, a pošumljeno je svega 158,25 hektara. Ove godine je planirano da se pošumi 446,71 hektara, a za proljetno pošumljavanje nije pošumljen niti 1 hektar, a i od ovih 158 hektara pošumljenih je osim izgorenog ostalo ugušeno jer se nije održavalo (popunjavalo, okopavalo, čistilo od trave i korova). Možda preduzeće u međuvremenu nabavi dronove pa ćemo na taj način pošumit ove silne hektare kao što to već rade u EU i bližem okruženju i tako prekinemo ovu višegodišnju diskriminaciju prema šumariji Visoko i raspiše konkurs na već godinama upražnjena radna mjesta po sistematizaciji u šumariji i da će neki od inženjera šumarstva (Armin Penjo, Emina Bešlić, Selma Tulić, Enver Sokolović) možda ostvarit prvo zaposlenje u svom rodnom gradu.

Epilog svega je da se šumski fond značajno smanjuje i šumarija Visoko neće moći uskoro podnijeti snabdijevanje ogrijevnim drvetom ni domicilnog stanovništva, a kamo li još i Kaknja (šumarija prodala cjelokupan ogrijev na panju) i Breze, što je rastući trend u proteklom periodu. Već su vidljivi efekti pojačanog čuvanja šuma i sprečavanja bespravnih sječa dolaskom kolege Sokolovića na čelo KUŠ – Odjeljenje Visokopovećanom pljenidbom bespravno posječenog drveta, oduzimanjem motornih pila i vozila i razbijanjem višegodišnjih organizovanih kriminalnih grupa koje su u prethodnom periodu harale i bespravnom sječom „ogolile“ velike površine koje su bile pod šumom.

Ragib Vranac / Visoko.co.ba