Prijedlog radne grupe eksperata OHR-a za pitanje državne imovine početkom naredne godine trebao bi se naći pred državnim parlamentarcima. Sadržaj dokumenta i dalje je tajan, pa je teško prognozirati kakav će biti stav parlamentaraca i da li će biti saglasnosti o prijedlogu. Problemi i prepreke su neizbježni, no uprkos tome, vrijeme je da se jedno od najvažnijih pitanja za Bosnu i Hercegovinu pokrene s mrtve tačke.
Mjesecima zasjedali, tražili rješenje, zadatak završili, ili ipak nisu? Radna grupa OHR-a, uvjerava Christian Schmidt, svoj dio posla je završila, ali materijali ipak na čekanju do januara. Razlog dodatnog čekanja nije poznat. Stavovi Schmidta su u suprotnosti jedan s drugim i bez konkretnih poruka. Ekspertni tim sastanke je držao u tajnosti, a sada taje potencijalne odluke. No, jedno je poznato. Pitanje državne imovine iz prostorija OHR-a bit će prebačeno na adresu odluke. U državni parlament.
“Mislim da je radna grupa završila svoj zadatak. To nije nacrt zakona već nacrt materijala koji zakonodavci mogu koristiti. Mi ćemo završiti naš dio posla za nekoliko sedmica, najkasnije tokom januara i onda ćemo predati taj materijal u Parlament, vlastima, vladama da oni mogu dalje raditi na tom pitanju”, poručio je Schmidt.
U parlamentarnim klupama čekaju nove prepreke i stari poznati stavovi. Potrebna većina i usaglašenost upitni. Rok je prolongiran, pa umjesto do kraja ove godine, čeka se početak naredne i smjernice radne grupe. Iz zastupničkih redova prijedloge poštuju, ali konačna riječ čut će se u parlamentarnoj proceduri.
“Dok ga ne verifikuje Parlament, od tog prijedloga nema ništa. Cijenimo tu pomoć, kad dođe dokument onda ćemo ga komentarisat. Nisam siguran da trenutno postoji većina kakva god bila za neka od ovih pitanja”, ocjenjuje Saša Magazinović, šef Kluba SDP-a u Zastupničkom domu BiH.
Iz opozicionih redova poruke jasne. Jedini titular država Bosna i Hercegovina, samim tim i jedini nivo za odluke. Uz podsjetnik na jedini konkretan korak u posljednjih nekoliko godina, upućen u zvaničnu proceduru Predsjedništvu Bosne i Hercegovine – prijedlog državnog zakona o imovini na papiru, s potpisima predlagača Denisa Bećirovića i Željka Komšića.
“Tim zakonom uređuje se državna imovina koja je u vlasništvu Bosne i Hercegovine. Državni parlament je jedino mjesto gdje se mora odlučiti o državnoj imovini, odnosno, regulirati pitanje državne imovine”, ističe Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u Zastupničkom domu BiH.
A na činjenicu da državna imovina pripada isključivo državi, uslijede ultimatumi i prijetnje iz pravca vladajućih iz RS-a. Izjednačavanje entiteskog s državnim odavno cilj, broj pokušaja nepoznat, nijedan uspješan.
“Imovina RS-a nije tema i mi o tome ne želimo da razgovaramo”, poručio je Milorad Dodik, predsjednik RS-a (SNSD).
Ali žele vidjeti zatvorena vrata OHR-a. No, oni koji to najviše iščekuju najmanje rade na tome. Pitanja državne imovine je uslov definiran u Programu 5+2. Dok se potencira usvajanje reformi, državna imovina je u sjeni. Iako nije u fokusu, važan je faktor za političku krizu.
“Kriza koju živimo najdirektnije je vezana za pitanje imovine, ma koliko bila ambalažirana i prenošena na drugi način. Ona je generirana iznuđivanjem rješenja”, ističe Muharem Cero, stručnjak za pitanje državne imovine.
A umjesto da bude redovna tema razgovora bh. lidera, brojni su se oslonili da će priču okončati visoki predstavnik nametanjem državnog zakona. Takav scenario nije ni u najavi. Vijeće za implementaciju mira još 2004. godine tražilo je od Bosne i Hercegovine da nađe rješenje. Do sada niti PIC, niti Bosna i Hercegovina nemaju konkretno rješenje u rukama. Program 5+2 na čekanju, a vrata OHR-a čini se još dugo neće biti trajno zatvorena.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.