Zahvaljujući turističkoj agenciji „Bosnaexpres – Doboj jug“, a u čijoj organizaciji sam proveo osam nezaboravnih dana u prijateljskoj Albaniji, imao sam priliku da upoznam ovu zemlju. Priznajem, s dosta skepticizma krenuo sam na ovaj put, a razlog su bile informacije koje su nam decenijama servirali o ovoj zemlji – bijeda, jad, siromaštvo, čemer, da je to najzatvorenija i najkontroliranija zemlja. Da, možda je to i bilo do unazad dvadesetak godina, u vrijeme Envera Hođe, ali sada to je nešto sasvim drugo, sada je to zemlja koja dočekuje turiste iz cijelog svijeta da bi uživali u bogatoj kulturnoj tradiciji i baštini.
Prema onome što sam vidio, osjetio i doživio ta je zemlja sada raj za oči, ugođaj za dušu, “merhamet“ za naš bosanski novčanik. U zemlji čije obale zapljuskuje Jadransko i Jonsko more posjetitelji mogu istražiti njenu drevnu povijest i gledati nevjerovatan sadašnji dinamični razvoj, koji iz dana u dan čini Albaniju sve atraktivnijom.
Prvo na šta nailazite, kad dolazite iz Crne Gore, preko graničnog prelaza Hani i Hotit je Skadarsko jezero, največe jezero na Balkanskom poluostrvu, površine oko 370 kvadratnih kilometara. Dužina mu je od Vranjine do Skadra 40 km, a širina na nekim mjestima i do 14 km, dok se dubina kreće od 4 do 6 metara. Vode prima iz mnogih rijeka, a otiče rijekom Bojanom, koja se 30 km dalje ulijeva u Jadransko more.
Jezero je bogato rijetkim ribama i pticama, a u vodi je obilje bilja. Jezero je puno ostrva i poluostrva na kojima se nalaze tragovi istorije i vrijedna kulturna baština: Žabljak (15.vijek) – prijestonica nekadašnje Zete, Lesendro – tvrđava na stijeni usred jezera, tvrđava Grmožur.
Grad Skadar se nalazi na obali Skadarskog jezera, na izvoru rijeke Bojane. Njime dominira tvrđava Rozafa, poznata iz naroda kao „Zidanje Skadra na Bojani“, ispod koje se nalazi Stari grad, a sam grad broji oko sto hiljada stanovnika. Tu je i crkva Svetog Stefana, građena tokom 13. i 14. vijeka, a kasnije pretvorena u džamiju.
Dvorac Lezha se nalazi u istimenom gradu, oko 60 km od Skadra, a u njemu je sahranjen čuveni albanski nacionalni heroj Skender beg, a dvorac se nalazi na brdu, na visini od 186 metara.
Skadarska oblast je poznata po proizvodnji kvalitetnog duhana i maslinovog ulja. Sljedeći grad koji čovjeka ostavlja bez daha je Drač, grad i luka na obali Jadranskog mora. Broji oko 400.000 stanovnika, drugi je grad po veličini u državi, a sa Tiranom je povezan autoputom dužine 33 km.
Drač je jedan od najstarijih gradova u Albaniji, a kada je Albanija postala neovisna 1912 godine bio je njen glavni grad do 1920. godine. Sada je to moderan grad sa bulevarima i šetalištima i broji oko 1.200 hotela, a ne baš tako davno, 1990. godine postojao je samo jedan hotel u ovom prelijepom gradu.
Ovaj podatak sam po sebi govori koliko je Albanija postala hit u europskom turizmu, jer u svakom trenutku u ovom gradu i na 24 km dugoj pješčanoj plaži, poznatoj kao Durres Beach, možete vidjeti na hiljade turista sa cijelog dunjaluka.
Vreva na ulicama, naglašena gostoprimljivost, zanimljiva gastronomska ponuda, neobična arhitektura s fasadama jarkih boja, kao i brojne prirodne ljepote čine danas ovaj dio Albanije, ali i sam Drač, jednom od najtajanstevenijih turističkih destinacija u Europi, koju treba doživjeti u njenoj autentičnoj svakodnevnici.
Brojne su znamenitosti koje se moraju vidjeti kao što su: Velika džamija u Draču, Arheološki muzej, Pravoslavna crkva, Kulturni centar s kazalištem Aleksandera Moisiua, najveći amfitetar na Balkanu, brojne plaže…
Sljedeća destinacija je neizbježna Tirana, glavni grad, koji broji oko milion stanovnika, a koja je nastala davne 1614. godine. Poznata turistička atrakcija grada je Skender-begov trg. Spomenik Skender-begu urađen u bronzi nalazi se na središtu trga. U blizini je Sahat kula, koja uporno privlači poglede posjetioca. Visoka je 35 metara, sagrađena davne 1820. godine.
Nedaleko od Skender-begovog spomenika nalazi se čuvena džamija Ethem Bej. Sagrađena je 1821. godine i predstavlja amanet 500 godina otomanske vladavine. U samom centru grada nalazi se Palata kulture u kojoj su smješteni balet, narodno pozorište i narodna biblioteka. Blizu je i historijski nacionalni muzej. Na gornjem dijelu muzeja nalazi se mozaik koji predstavlja Albance kroz istoriju.
Nakon muzeja počinje veliki bulevar Kralja Zogua I.
Specifičnošću Tirane smatra se fenomen pod nazivom „Vedre boje“. Tadašnji gradonačelnik, Edi Rama, uveo je nepisano pravilo veselih boja za ovaj grad. Zato što je veliki broj zgrada osvježen žutom, zelenom, crvenom, plavom ili narandžastom bojom. Edi Rama je, između ostalih zasluga, za taj potez 2004. godine proglašen najboljim gradonačelnikom na svijetu.
Pored nacionalnog junaka Skender-bega, omiljeni lik albanske narodnosti je i katolička blaženica Majka Tereza. Njeno ime nosi jedan od trgova i spomenik, u dijelu grada pod nazivom Groblje mučenika. Tirana kao i ostale prestonice sadrži veliki broj kafića, barova i restorana nacionalne i internacionalne kuhinje.
Centar Tirane je izuzetno lijepo sređen, a dok šetate šarenim i prilično sređenim ulicama zapazit ćete abnormalan broj Mercedosovih vozila, u koje su Albanci zaljubljeni (bukvalno svako drugo vozilo u saobračaju je Mercedes), te vaš novinar nije vidio nijednog golfa četvorku, a što govori o kakvoj državi se radi.
Na kraju ili ako hoćete tek na početku, ja znam gdje ću, ako Bog da, dogodine na ljetovanje – pravac Albanija, a što i vama, poštovani čitatelji toplo preporučujem…
Jeftina zemlja
U Albaniji se može sve platiti eurom i njihovom nacionalnom valutom – leka. I u banci, i trgovini, i na ulici isti je tečaj: 1 euro vrijedi 140 leka, a cijene su veoma prihvatljive za naš, osiromašeni novčanik.
Primjera radi, kilogram grožđa na samoj plaži je 150 leka, isto toliko koštaju i smokve, kruške, breskve. U „milion“ picerija na samoj plaži možete pojesti picu za 300-400 leka, kafa je 150 leka, kugla sladoleda u ekskluzivnim talijanskim slastičarnama je 150 leka, pivo u dućanima 100 leka, coca cola od 2 litra u dućanu je 170 leka…
Od gotovih jela izuzetno kvalitetan gulaš platit ćete 300 leka, porciju graha 250 leka, čorbu 150 leka…
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.