NaslovnicaPreporukaPušenje najve...

Pušenje najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje stanovništva u FBiH

Pušenje predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje i jedan je od trenutno najvažnijih javnozdravstvenih izazova u svijetu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje se povezuje sa 7,2 miliona smrti godišnje u svijetu, što je više nego ukupan broj umrlih od HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze.

Održava se dugogodišnji trend po kojem se najveća prevalenca pušenja među odraslim stanovništvom od 25 posto bilježi u Evropskom regionu.

Posljedice pušenja su vidljive u svim dimenzijama, kako života građana, tako i razvoja cijele zajednice, navedeno je iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Pored oštećenja zdravlja i uzrokovanja bolesti, smrti i invalidnosti, pušenje se povezuje sa velikim troškovima zdravstvene i socijalne zaštite, povećanja nejednakosti u zdravlju, kao i udara na ekonomije zemlje i produbljivanja siromaštva.

S ciljem jačanja svijesti zajednice i intersektorijalnih mehanizama donošenja odluka u oblasti kontrole duhana, 2016. godine UN je usvojio dokument “Ciljevi održivog razvoja” (Sustainable Development Goals, SDGs) koji je posebno posvećen jačanju implementacije dokumenta Okvirne Konvencije o kontroli duhana WHO (WHO Framework Convention on Tobacco Control WHO FCTC).

Na ovaj način, još jednom se od strane UN naglašava značaj Okvirne Konvencije o kontroli duhana čije su odredbe zasnovane na dokazima i dobroj praksi u mehanizmima kontrole duhana kao najboljem sistemskom pristupu borbe sa epidemijom pušenja u svijetu.

Dokument Okvirne Konvencije o kontroli duhana SZO (WHO Framework Convention on Tobacco Control WHO FCTC) predstavlja prvu međunarodnu konvenciju posvećenu zdravlju koja je usvojena na globalnom nivou i koja sadrži strateške pristupe zasnovane na dokazima koji se nalažu u borbi protiv pušenja, spašavanja života ljudi, smanjivanja obolijevanja i onesposobljenja stanovništva, te jačanja ekonomskog razvoja zajednice.

Svih 53 zemalja članica u Evropskom regionu WHO aktivno su uključene u implementaciju Okvirne Konvencije o kontroli duhana, pri čemu se posljednjih godina bilježe značajni rezultati.

Iako se između zemalja članica bilježe pomaci u segmentima implementacije Okvirne Konvencije o kontroli duhana, sadašnji trendovi prevalence pušenja se ne smanjuju željenom dinamikom da bi se ispunio globalno postavljeni cilj smanjenja prevalence pušenja za 30 posto do 2025. godine.

Posljednja populaciona istraživanja su potvrdila da pušenje još uvijek predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje stanovništva u Federaciji BiH.

Prema rezultatima studije o stanju zdravlja odrasloga stanovništva u Federaciji BiH koju je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u 2012. godini, pušenje potvrđuje 44,1 posto ispitanika od čega 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena.

Pušenje predstavlja dominantnu bolest ovisnosti među školskom djecom i mladima. Po rezultatima Globalnog istraživanja pušenja među školskom djecom i mladima (GYTS) koje je 2019. godine implementirao Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, 24,4 posto djece trenutno konzumira neki od duhanskih proizvoda, od čega konzumaciju cigareta potvrđuje 13,8 posto školske djece.

Pušenje nargile među školskom djecom je rastući javnozdravstveni izazov, što su potvrdili i rezultati ovog istraživanja po kojem 16,1 posto djece trenutno puši nargilu, od čega 17,7 posto dječaka i 14,4 posto djevojčica.

Prema istom istraživanju, 57,1 posto djece navodi da su vidjeli reklame duhanskih proizvoda na mjestima prodaje, 86,1 posto na TV-u i u drugim medijima.

Prema rezultatima istraživanja koje je proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 2018. godine na uzorku od 920 doktora i medicinskih sestara u timovima obiteljske medicine u Federaciji BiH, bilježi se 35 posto pušača među zdravstvenim radnicima, od čega 28 posto puši svaki dan, dok sedam posto ispitanika puši povremeno.

Visoka prevalenca pušenja među zdravstvenim radnicima u Federaciji BiH ukazuje na potrebu sistemskog pristupa u odvikavanju i prestanku pušenja i kod ove grupe profesionalaca koji svakodnevno pružaju usluge zaštite zdravlja stanovništva, predstavljajući ne samo izvor znanja nego i primjere ponašanja vezanih za zdravlje svojim pacijentima i javnosti.

Visoki postoci prevalence pušenja povezuju se s trendom različitih oboljenja i stanja izravno uzrokovanih štetnim efektima po zdravlje ove vodeće bolesti ovisnosti.

Održava se dugogodišnji trend vodećih grupa oboljenja koja su uzrokom umiranja stanovništva Federacije BiH, pri čemu su u 2020. godini dvije vodeće grupe oboljenja kao uzrok smrtnosti bila oboljenja cirkulatornog sistema s učešćem od 44,2 posto, što je nešto manje u poređenju sa 2019. godinom, kada je učešće oboljenja cirkulatornog sistema u umiranju stanovništva Federacije BiH bilo 47,9 posto i maligne neoplazme (C00-C97) sa indeksom strukture od 18,5 posto, što je nešto manje u poređenju sa vrijednostima za 2019. godinu, kada je udio bio 21,8 posto.

Među uzrocima smrti od malignih neoplazmi u muškaraca u 2020. godini vodeća je bila maligna neoplazma bronha i pluća (C34), s učešćem od 31,0 posto, slijedi maligna neoplazma prostate (C61) s učešćem od 8,7 posto, maligna neoplazma kolona (C18) s udjelom od 7,3 posto, maligna neoplazma jetre i intrahepatalnih žučnih vodova (C22) s učešćem od 6,6 posto i maligna neoplazma želuca (C16) s udjelom 6,4 posto.

Najčešća maligna neoplazma od koje su umirale žene u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2020. godini bila je maligna neoplazma dojke (C50) s učešćem u ukupnom mortalitetu od malignih neoplazmi među ženama u Federaciji BiH od 18,4 posto, zatim slijedi maligna neoplazma bronha i pluća (C34) s učešćem od 12,9 posto, maligna neoplazma kolona (C18), s učešćem od 6,7 posto, maligna neoplazma pankreasa (C25) s učešćem od 6,5 posto, i maligna neoplazma jetre i intrahepatalnih žučnih vodova (C22) s udjelom od šest posto.

Posebno relevantan pokazatelj predstavlja trend stope smrtnosti od malignih neoplazmi bronha i pluća (C34) koje se direktno povezuju sa pušenjem kao vodećim faktorom rizika.

Bosna i Hercegovina je 2009. godine ratificirala Okvirnu Konvenciju o kontroli duhana WHO čime se obavezala za donošenje zakonske regulative iz oblasti kontrole duhana.

U Federaciji BiH još uvijek je na snazi Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina iz 1998. godine koji je imao nekoliko dopuna, ali je suština da ovaj zakon nije harmoniziran s relevantnim međunarodnim dokumentima iz oblasti kontrole duhana koji su doneseni u kasnijem periodu.

Tokom 2016. godine, Federalno ministarstvo zdravstva iniciralo je izradu Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH.

U pripremi zakona su se koristili relevantni međunarodni dokumenti kao što su Okvirna Konvencija o kontroli duhana SZO i EU direktive iz oblasti kontrole duhana.

Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH je u formi prijedloga 2018. godine usvojila Vlada Federacije BiH, a tokom 2021. godine isti je usvojio Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Dokument je trenutno u fazi daljnje procedure usvajanja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Uz podršku Ureda WHO-a u BiH, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u saradnji s Federalnim ministarstvom zdravstva pripremio je i publikovao vodiče i smjernice za prevenciju i nadzor kardiovaskularnih bolesti (KVB) namijenjene timovima porodične medicine, među kojima i smjernice za odvikavanje i prestanak pušenja koje sadrže algoritam postupaka za prestanak i odvikavanje od pušenja za timove porodične medicine.

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/federalna.ba/AA

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.