Sada već davne 1992. godine zbio se izvanredan događaj: otkriven je prvi planet izvan Sunčevog sistema. Iako se od davnina pretpostavljalo kako takvi planeti postoje, tek se od nedavno astronomi diče dokazima njihova postojanja.
Neki od tih slični su planetima unutar našega sistema, dok su drugi ne samo neobični, nego njihove osobitosti rasplamsavaju maštu i najdrskijih astronoma. Među čudnijim s popisa od sada već preko dvije hiljade ekstrasolarnih planeta jest HD 189733b. Iza generičkog imena krije se čudesan svijet, kakvoga nisu zamišljali niti najplodniji pisci znanstvene fantastike.
HD 189733b kruži oko matične zvijezde na udaljenosti od samo 5 miliona km. Usporedbe radi, dvanaest je puta bliži svojoj zvijezdi nego Merkur našem Suncu. No to ne znači da je Merkurovih dimenzija, čak riječ je o plinovitom divu 13% masivnijem od Jupitera, koji svaka dva dana napravi revoluciju oko svoga sunca.
Atmosfera mu je azurno plave boje, no nemojte da vas postojanje atmosfere zavara – ona nije niti nalik plinovitom omotaču Zemlje kojeg nazivamo istim imenom, niti je ondje moguć život kakvog poznamo. U njoj prevladavaju čestice silikata – koje su građevni dijelovi stakla – stoga astronomi spekuliraju kako ondje padaju prave staklene kiše.
Zbog blizine zvijezde, kojoj je uvijek okrenut istom stranom, u gornjim slojevima atmosfre vladaju doslovno paklene vrućine: dnevna se strana prži na 3.000 ˚C, dok je noćna oko 300 ˚C hladnija. Ovakva razlika u temperaturi razlog je fantastično snažnim vjetrovima koji haraju atmosferom planeta brzinom od blizu 10.000 km/h, što je osam puta brže od zvuka. Kombinacijom divljih vjetrova i spomenutih čestica silikata, nastaju najsnažnije padavine koje je čovjek zabilježio, a koje bi u trenu pretvorile u prah bilo kakav istraživački aparat kojeg bi čovjek ondje mogao poslati.
Cijena blizini zvijezde po HD 189733b zastrašujuća je: sa sunca oko kojeg kruži povremeno eruptiraju snažne baklje koje jednostavno otpušu gornje slojeve atmosfere bliskog joj svijeta, zbog čega planet ponekad izgleda poput kometa s golemim repom plina koji se za njim vijori kroz svemir.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.