Protiv države iz entitetskog parlamenta: Duga lista neuspješnih pokušaja

Nije ovo prvi put da Milorad Dodik i njegovi saradnici u RS-u prijete paralelnim institucijama. Radili su to i ranije, više puta. Svi zakoni i ideje su poništeni – na ovaj ili onaj način. NSRS – mjesto je gdje se mnogo prijeti, ali sve na tome i ostane.

Radikalno, opasno, rušilački, Dodik nastavlja razaranje državnih institucija neustavnim zakonima. Protiv države iz entitetskog parlamenta. Akcija je reakcija na osuđujuću presudu, pa cilja samo na one institucije koje su ga procesuirale.

“Zakon o zabrani rada Tužilaštva na prostoru RS-a, Zakon o zabrani rada Suda BiH, Zakon o zabrani djelovanja VSTV-a, Zakon o zabrani djelovanja SIPA-e”, naveo je Dodik.

Duga je lista zabrana i jakih udaraca na institucije Bosne i Hercegovine, a političko pamćenje kratkog daha. Dodik zaboravlja ključno – ruši ono što je i sam gradio.

“U donošenju zakona koji su inaugurisali spomenute institucije bilo je i učešće predstavnika RS-a”, ističe profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić.

I nema nazad.

“Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa mogućnost vraćanja jednom prenesenih nadležnosti nazad”, pojašnjava eskpert za ustavno i međunarodno pravo Davor Trlin.

Svaki pokušaj vraćanja samo je podrivanje Ustava s obostranim posljedicama. Državu destabilizira, ali država ima i mehanizme odbrane i adekvatne odgovore nadležnih institucija. Prvi je Ustavni sud Bosne i Hercegovine. A zakoni dobar su materijal za ocjenu ustavnosti. Elemenata ima i za druge pravosudne institucije. Na koncu i OHR.

“To su Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, ako postoje elementi određenog bića krivičnog djela – iz napada na ustavni poredak, ali i ovo po kojem je nepravosnažno presuđen. Tu je i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Imamo i instrument iz tog drugog tzv. pravnog poretka, tj. tog poretka iz odnosa međunarodnog prava, unutrašnjeg prava Bosne i Hercegovine, koji je institucija OHR-a”, napominje Trlin.

“Mogu ovlašteni predlagači pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom koji će, vjerujem, proglasiti sve te zakone neustavnim jer ovdje se radi o eklatantnom kršenju osnovnih principa pravne države. Očekujem i reakciju međunarodne zajednice”, ističe Bakšić.

Istim tim putem prošli su svi raniji pokušaji Milorada Dodika da provede zakone i formira paradržavne institucije. Svi su s ocjenom neustavno, a nakon opiranja i izazvane intervencije visokog predstavnike i van pravne snage. Zakoni se kroz godine nagomilali. Dodik je ponovo zaboravio, ali je hronologija napada na Ustav Bosne i Hercegovine trajno zabilježena.

“Donošenja novog Zakona o lijekovima RS-a. Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na prostoru RS-a i o zaštiti bezbjednosnoj, pravnoj zaštiti lica. Zabrana djelovanja Tužilaštva i SIPA-e, Suda, na prostoru RS-a”, navodio je Dodik.

VSTV već je bio cilj jednog neuspješnog podviga NSRS-a:

“Zato što je po Ustavu i Ustavu RS-a, a i Ustavu BiH to u skladu”, objašnjavao je.

Pa, nepokretna imovina:

“To da nam uzmete šume, zemljište, puteve, hidrocentrale i ostalo. To možete da objesiti mačku o rep”, poručivao je Dodik.

Sve redom nastalo, ali i ostalo u NSRS-u. Gdje je pospremio ranije, tamo će, čini se, i ove posljednje.

“Nakon izvjesnog vremena na sve to padne prašina i vratimo se u neku kolotečinu”, zaključuje profesor Bakšić.

U kolotečinu se ovaj put Dodik vraća s presudom koja prijeti zatvorom i udaljavanjem s političke scene. Osuđujuću presudu nije još stigao ni pročitati do kraja, a optuženička klupa je za petama. Tužilaštvo BiH ponovo istražuje, sada SNSD. Pa kada želje, prijetnje i uvrede državi i pojedincima utihnu, Dodiku ostane samo činjenica da je stjeran u kut iz kojeg dalje ne može.

Visoko.ba/federalna.ba