Protest zbog mini hidrocentrala: Branit ćemo Bunu i životom, ako treba

Piše: Almedina BEČIĆ ŠUTA 

Izgradnja dvije mini hidrocentrale na rijeci Buni, planirane nizvodno od ušća Bune u Neretvu, trebala bi početi u junu ove godine. U strahu da će izgradnja mini hidroelektrana Buna 1 i Buna 2 prouzrokovati ekološku katastrofu, poplave i uništenje ribljeg fonda ovih rijeka, mještani Bune, predvođeni brojnim ekološkim udruženjima, odlučili su odbraniti ovaj hercegovački biser.

 Korist investitora

Investitoru, preduzeću “Hercegovina građevinsko zanatstvo“, inače iz Zapadno-hercegovačkog kantona, Vlada HNK je dala koncesiju za izgradnju ovih MHE, koje bi se gradile na obalama Neretve, na 80, odnosno 360 metara nizvodno od mosta, koji je od ušća Bune udaljen 300 metara. Do sada je investitor dobio okolišnu dozvolu za gradnju, sada samo čeka građevinsku kako bi mašine ušle na gradilište. Vrijednost projekta izgradnje dvije mini hidrocentrale Buna I i Buna II, kapaciteta od pet megavata iznosi 10 miliona maraka. U Vladi HNK smatraju kako je, barem prema studiji, riječ o dobrom projektu koji će zadovoljiti sve eko standarde. Stručnjaci s Građevinskog istraživačkog centra Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koji su učestvovali u izradi Studije utjecaja na okoliš, zaključili su da su planirani zahvati okolišno prihvatljivi, ali uz obavezno poduzimanje mjera ublažavanja i zaštite koji su navedeni u studiji, čime bi se prepoznali negativni utjecaji i smanjili na najmanju moguću mjeru. Studija je definirala i mjere zaštite okoliša tokom gradnje uz zahtjev da izvođač radova mora biti ugovorom obavezan da će slijediti prakse dobrog ekološkog građenja i da će štete svesti na minimum. No prema mišljenju stručnjaka, studija ne daje negativne utjecaje, i zato je neupotrebljiva i ide na ruku samo investitora.

-Studiju utjecaja za okoliš je poručio, ugovorio i finasirao investitor. Normalno da ne može biti objektivna. Nadležno ministarstvo je trebalo da napravi stučnu reviziju Studije, pa tek onda da kao takva se prihvati ili ne, ali to se ovdje nije uradilo, a da zlo bude veće u ovo kolo su se upetljali ljudi iz vlasti. Projekat je očito tempiran iz vrha politike, koji to guraju iz njima poznatih interesa – tvrdi urbanist Sejo Pintul. Ističe i to da se od mini hidrocentrala može dobiti pola do megavat struje, a u odnosu na štetu koju napravi prirodi ta struja nije od koristi.

– Mi smo energetska baza bili Jugoslaviji, tako da imamo struje duplo više nego što nam treba. Nemamo uopće potrebe za tom strujom – naglašava Pintul. Pita se ovaj stručnjak da li vrijedi uništiti prirodne ljepote zbog malo struje i interesa jednog čovjeka. Mještani i ekološka udruženja tvrde da ne vrijedi i da nastavljaju započetu borbu. S ciljem zaštite rijeka Bunice, Bune i Neretve i zaustavljanja gradnje mini hidroelektrana podigli su svoj glas, te počeli sa potpisivanjem peticije protiv izgradnje.

Miroslav Barišić, predstavnik lokalne zajednice Buna, živi samo 200 metara od ušća Bune u Neretvu. Kako kaže direktno je ugrožen ovim projektom, ali ne samo on, već i minimalno 800 kuća, sve do Blagaja.

– Rade ustavu, koja vodi lijevo i desno u kanale hidrocentrala visine tri metra, koja će nama prirediti kontra potiske i svi naši bunari i podrumi će plivati. Plivat će sve do Blagaja jer planiraju podići nivo rijeke tri metra. Iseljavanje će biti neminovno. Nije naš problem investitor, već naše vlasti koje dozvoljavaju takve stvari. Mi ne osporavamo investicije, neka se gradi, ali mora se znati šta. Jedna hidrocentrala se nalazi direktno ispod željezničkog tunela tako da je ugrožena i Željeznica, te hidrocentrale će potkopati tunel Željenice, a druga se nalazi niže 200 metara s lijeve strane, koja će direktno ugroziti magistralni tunel M17 – ističe Barišić, naglasivši kako je 99 posto mještana protiv ovog projekta, samo je ministar za pitanje boraca Oliver Soldo za.

Ipak, mještani su odlučni da spriječe gradnju, pa navode da će i životom braniti rijeku.

Damir Brljević, predsjednik Ekološke udruge Buna, tvrdi da ovaj, jedan od najljepših krajolika u BiH, gdje rijeka Neretva ima najlijepše korito, znači mnogo za protok ribe, mekousne pastrmke u rijeku Bunu.

-Rijeka Buna se ulijeva na tom mjestu u rijeku Neretvu, s obzirom da su nivoi rijeka različiti, u periodu mrijesta nivoi se izjednače i tada jedino mekousna pastrmka prelazi u Bunu gdje se mrijesti. Nisu uzeli u obzir da se riba neće moći mrijestiti ako se poremeti nivo. Studija je pokazala kako će fauna biti potpuno uništena. Postoji velika opasnost da izgubimo kompletno endemske vrste – rekao je Brljević.

 Značaj Bune

Buna glasi za jedno od najvećih prirodnih bogatstava koje Hercegovina ima, no do danas nedovoljno iskorišteno. U ovom turističkom mjestu, u predratnom periodu, 99 posto porodica je živjelo od turizma. Žaklina Kulaš, mještanka Bune, sjeća se kako je u to vrijeme bilo 1.000 noćenja svaki dan, što stranaca što Mostaraca.

– Danas po pitanju turizma Buna je istočno od raja. Toliko godina od rata je prošlo, ni markanije investirana. Zar nakon toliko godina misle da smo mi ovce, da mogu s nama kako hoće, e ne mogu, znamo da je to prevara i nećemo im dozvoliti da unište ovo što nam je ostalo od Bune – poručuje Žaklina.

Izvorište, tok i ušće Bune u Neretvu su toliko prirodno raritetni da za njih ne postoji bilo koja cijena, pa ni predložena koncesijska, tvrde naši sagovornici.