U Sarajevu je na ulice izašla grupa građana predvođena udruženjima za zaštitu životinja, a sve zbog nedavno mučki ubijenog psa u Istočnom Sarajevu. Naime, psa Medu Aleksandar Matić je prvo upucao, a zatim vezao za traktor i vozio kroz naselje u kojem živi – sve iz razloga što je pas ušao u njegovo dvorište kako bi se napio vode. Ovaj događaj potresao je bh. javnost i natjerao ih da od zakonodavaca traži strožije kazne i bolje zakone.
I u Banjoj Luci su istim povodom održani mirni protesti. Unatoč velikoj kiši, tačno u podne u centru grada okupila se skupina građana da bi skrenula pažnju na brutalno ponašanje prema životinjama. Oni su pružili podršku Dragani Gajić, koja je pronašla izmučenog psa i koja ga je odvezla veterinaru, a kojoj porodice počinioca otvoreno prijeti zbog tog čina. Podsjetilii su i na situaciju od prije nekoliko dana, kada su nepoznati počinitelji u Banjoj Luci ubili psa i bacili ga u kontejner.
Dragana Gajić, žena koja je pokušala spasiti psa Medu, dočekana je na protestu u Sarajevu kao heroj. Na kraju, njeni napori nisu bili dovoljni, pas je preminuo u veterinarskoj stanici.
„Prvo sam čula tri pucnja, onda kad sam izašla, čula sam komšiju policajca, on je u penziji, kako kaže: ‘Nemoj to da radiš, Aco, da ga vodim veterinaru’. Uzela sam telefon zbog policije, zbog dokaza, znam da se nešto dešava, čula sam tri pucnja prije toga. Dotrčala sam, molila da ga pusti“.
Prava životinja su samo još jedan element u kojem naša zemlja kaska za ostatkom Evrope. Kazne su nedovoljne i nekonzistentne. U Federaciji Bosne i Hercegovine kazna za mučenje i ubijanje životinja iznosi maksimalno do šest mjeseci zatvora. Kaznu je čak u nekim slučajevima moguće i platiti. Organizatori protesta primarno traže povećanje kazne na dvije godine zatvora, što bi krivični zakon Federacije izjednačio s onim u Republici Srpskoj.
„Želim da pošaljem poruku da se više prestanu maltretirati životinje i oni nemoćni i da se zakon konačno promijeni. Jer, šest mjeseci kazne zatvora u FBiH je jako malo. U RS-u je dvije godine, ali i to je malo za nečiji život“, kaže Ajla Biber, organizatorica protesta.
Poruka organizatora je jasna, potrebne su veće i oštrije kazne za zlostavljanje životinja. No, nije sve stvar kažnjavanja. Bosna i Hercegovina nema stabilnu pravnu infrastrukturu za odgovorno vlasništvo nad kućnim ljubimcima, što djelimično i omogućava nekažnjeno maltretiranje i napuštanje životinja.
„Ako odgovorno nabavljamo i držimo i ako ima dobar nadzor nad vlasničkim psima – mi imamo državnu bazu, imamo preduslove da to radimo – onda neće doći do napuštanja. Također, u slučaju opravdanih razloga – ako vlasnik umre ili nešto se desi, ne postoji sistem da se pas može, u sistemu, odvesti na neko sigurno mjesto odakle može ponovo naći dom“, objašnjava Sanja Bianculli, voditeljica Odjela za marketing u Fondaciji Dogs Trust BiH.
Protesti su protekli mirno, a poruka je jasno prenesena javnosti i zakonodavcima. Vrijeme će pokazati hoće li, barem u vezi s ovim problemom, vlast poslušati zahtjeve građana. Životinje nemaju etničku pripadnost, niti mogu pripadati stranci, te ne postoji razlog zbog kojeg vlast ne bi poslušala građane koji su, čini se, u potpunosti ujedinjeni kada je riječ o ovom pitanju.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.