Prosvjetari nezadovoljni uvjetima u kojima se izvodi nastava

Mjesec dana od početka nastave u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), koja se odvija u posebnim okolnostima zbog epidemiološke situacije, prosvjetni djelatnici izražavaju svoju zabrinutost kvalitetom nastavnog procesa.

Pored toga što cijela situacija djeluje na psihički i socijalni razvoj djece, prosvjetari strahuju kako uz postojeće epidemiološke mjere učenici neće usvojiti potrebna znanja, kako zbog skraćenog trajanja školskog sata i on line nastave, tako i zbog neselektivne primjene mjere samoizolacije za kompletno školsko odjeljenje u slučaju da jedan od učenika bude covid-pozitivan.

Iz Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK-a, pak, kažu kako prate situaciju te najavljuju de će uskoro izaći s prijedlozima rješenja za probleme uočene na terenu.

Za to vrijeme, nastava u školama traje 30 minuta, uz maksimalno 18 učenika u razredu. U brojnijim razredima učenici su podijeljeni u dvije skupine koje naizmjenice, dnevno ili tjedno, pohađaju nastavu u školama, a zatim prate on line nastavu.

Kada su u pitanju higijenske mjere, prije ulaska u školsku zgradu obavlja se dezinfekcija ruku učenika, vodi se računa o fizičkoj distanci i nose se maske. Kako djeca iz različitih razreda ne bi dolazila u međusobni kontakt, mali odmor traje pet minuta, a velikog odmora uopće nema.

– Rad je neobičan, a prema reakcijama nastavnika vrlo je teško raditi u ovakvim uvjetima, posebice s nastavnim satom od 30 minuta gdje treba i više vremena za pripremu tog sata kako bi on imao uopće smisla. Također, u situaciji smo da radimo i epidemiološki posao i posao zdravstvenih ustanova, a onda bi htjeli i da imamo u tome svemu i obrazovnog djela, za što ostaje jako malo vremena – kazao je ravnatelj Osnovne škole Bartola Kašića Anđelko Rogić.

U toj školi u rujnu nije bilo slučajeva koronavirusa no to se promijenilo u listopadu.

– Od ponedjeljka nam je javljeno da je jedan učenik, a poslije i drugi učenik istog odjeljenja pozitivan na koronavirus, tako da smo u suradnji s epidemiološkom službom morali pristupiti mjerama i cijeli odjel staviti u samoizolaciju – kazao je ravnatelj Rogić.

Dodao je kako među nastavnim osobljem nije bilo pozitivnih na covid-19.

Prosvjetari traže povećanje plaća

Jedna od glavnih zamjerki prosvjetara je skraćeno trajanje nastavnog sata te će se nevjerojatnije već sljedećeg tjedna od mjerodavnih zatražiti da se školski sat produži na 40 minuta, a po njihovom mišljenju problematična je i on line nastava.

Predsjednik Sindikata učitelja HNK-a Slavko Lauš smatra kako se uz postojeće mjere trud nastavnog osoblja neće isplatiti.

– Primijetili smo da naš trud neće uroditi velikim plodovima i da učenici neće usvojiti potrebno znanje, između ostaloga, i zbog online nastave koja nije adekvatno pripremljena, a ni zbog tehničkih mogućnosti, odnosno nemogućnosti mnogih roditelja – istaknuo je Lauš.

Lauš navodi kako cijela ova situacija ostavlja posljedice na psihički i socijalni razvoj djeteta, a da propisane mjere zapravo i nemaju nekog smisla.

– Nisu škole ono što bi trebale biti, djeci se stalno nameću pravila, a ta silna upozorenja djeci kojih se zajedno pridržavamo u školi padaju u vodu čim oni iziđu na ulicu i nastave se družiti bez ikakvih ograničenja – kazao je.

Lauš je, također, istaknuo kako je obim posla u novom okolnostima znatno povećan zbog čega su nastavnici i učitelji dodatno opterećeni.

– Veliki broj učitelja radi duplu i više smjena, što nije slučaj s nastavnicima koji imaju manji broj učenika. Učitelji koji imaju više od 18 učenika rade dvije, odnosno tri smjene kada se računa i online nastava. U tom kontekstu tražit ćemo uvećanje plaća tim nastavnicima za 20 posto, a ostalima za 10 posto, jer i oni rade u otežanim okolnostima – najavio je Lauš.

Nisu sve škole u istoj poziciji

Resorno ministarstvo dalo je okvirni plan rada u novoj školskoj godini koji je 80 posto zajednički za sve škole, dok se uvažava specifičnost svake škole i one škole koje imaju manji broj učenika rade u olakšanim uvjetima.

Jedna od takvih je Međunarodna osnovna škola u Mostaru, koja je iskoristila tu mogućnost te svoju organizaciju nastave nije puno mijenjala. Nastavni sat traje 45 minuta, a djeca i dalje imaju veliki odmor i izvannastavne aktivnosti.

Po mišljenju vlasnika te škole Šerifa Ćosića, obrazovanje je posebna djelatnost gdje je živa riječ i neposredni kontakt temeljni pristup te se to teško može kompenzirati drugim metodama rada.

– Mišljenja sam da je interakcija učenika i nastavnika bitna, inače što će nam škola uopće. Nezamjenljivo je da djeca u nastavi sudjeluju ‘face to face’ s nastavnicima. Online je u redu, ali puno stvari ta metoda ne može nadoknaditi. Mi u školi smo sigurni da je neposredni kontakt najbitniji za socijalni razvoj djece – kazao je Ćosić.

Za njih, kaže, novi uvjeti rada, barem što se tiče pojačane higijene, ne predstavljaju problem jer ta obrazovna ustanova od ranije djecu navikava na pranje ruku i higijenu zuba.

– Naša škola je ne samo nastavila s normalnim odvijanjem nastave nego je proširila suradnju s visokoškolskom ustanovom Univerzitet “Džemala Bijedća” u Mostaru u kontekstu edukacije učenika i nastavnog osoblja – dodao je Ćosić.

Ministarstvo obrazovanja HNK-a zadovoljno

Iz Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK-a navode kako je prvih mjesec dana nove školske godine proteklo u najboljem redu, uz poštivanje propisanih mjera te da u samim školama nije evidentirano niti jedno žarište zaraze.

Što se tiče samog obrazovnog procesa ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK-a Rašid Hadžović kazao je kako će se razgovarati o problemima koji su uočeni u praksi.

– Mi ćemo pokušati na sastanku s federalnim ministrom zdravstva zakazanim za ponedjeljak predložiti određene mjere u cilju poboljšanja nastavnog procesa u našim školama – kazao je ministar Hadžović.

Ponovio je kako je Ministarstvo obrazovanja isključivo mjerodavno za nastavni proces, a da o epidemiološkim mjerama ipak odlučuju zdravstvene vlasti.

– Riječ struke i epidemiloga je ipak najbitnija i čekat ćemo na njihove prijedloge novih mjera – dodao je.

visoko.ba/federalna.ba/Fena