Proslavljen Sv. Bonaventura u Franjevačkom samostanu u Visokom

U župnoj ekspozituri i franjevačkom samostanu u Visokom u srijedu 15. srpnja proslavljen je patron – Sv. Bonaventura. Tom prigodom svečano misno slavlje predslavio je fra Franjo Baraban.

Euharistijsko slavlje u 11 sati predvodio je fra Franjo Baraban koji je za proslavu stigao iz Tuzle, a koncelebrirali su svećenici iz okolnih župa.

Svi okupljeni pobožno su nazočili euharistiji te pozorno slušali propovjednika. Fra Franjo je okupljenima stavio Sv. Bonaventuru kao jasni uzor životnih odluka. Taj je svetac živio početkom 13. stoljeća. Njegova odlučnost za prave vrijednosti uzor je i današnjim vjernicima. Kao kardinal, dugogodišnji generalni ministar Franjevačkog reda, vrsni teolog i filozof jasno se i beskompromisno u teškim vremenima opredjeljivao za Boga – i to pravoga Boga. Danas je mnoštvo pojedinaca i skupina koji bi ljude htjeli porobiti i prikazati se kao božanstva za kojim bi oni trebali pokorno ići. To današnji svetac kategorično odbacuje i od kršćana novog svijeta traži da budu ‘sol svijeta’, radikalno i bezuvjetno, naglasio je fra Franjo Baraban.

Proslava zaštitnika samostana sv. Bonaventure u Visokom

Na kraju misnog slavlja gvardijan visočkog samostana i voditelj župne ekspoziture fra Franjo Radman zahvalio je propovjedniku i ponovio vjernicima da poruke koje su čuli trebaju biti obilježje i te župne zajednice. „Naši preci imali su razloga zašto su izabrali upravo ovog zaštitnika“, napomenuo je u zahvalnom govoru gvardijan. Pozvao je braću svećenike i okupljene vjernike koji se rado okupljaju iako ljeto i sezona godišnjih na domjenak u velikoj samostanskoj blagovaonici. Oko 60 gostiju ostalo je u ugodnom druženju do kasno popodne.

Podsjećamo kako je prvi franjevački samostan u Visokom bio podignut u mjestu Milama (danas Arnautovići) vjerojatno u prvoj polovici 14. stoljeća. Te je uz njega bila krunidbena crkva bosanskih kraljeva, posvećena Sv. Nikoli. Povijest je mijenjala okolnosti te su fratri krajem 17. stoljeća napustili samostan i u Visoko se vratili dva stoljeća kasnije te podigli gimnaziju (1899-1900.) Od te godine ta vjernička zajednica dobila je status župne ekspoziture (odvojene od župe Kiseljak) i ima ga i danas.

Nedjelja.ba