U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu promovisana je knjiga Sabine Subašić-Galijatović “Zločini seksualnog zlostavljanja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine”, i to simbolično na 9. decembar, dan kada je usvojena konvencija o sprečavanju genocida 1948. i uoči Dana univerzalnih ljudskih prava.
Međunarodno-pravna teorija i praksa doživjele su korjenite promjene kada se radi o teškim povredama ljudskih prava, kao što je seksualno zlostavljanje počinjeno u oružanim sukobima. Normativno uređeni kao “povreda časti”, zločini seksualnog zlostavljanja počinjenih tokom agresije na BiH i njihov sistemski karakter ukazali su na svu slabost međunarodnopravnih sudova. Kao takvi bili su jedan od ključnih razloga osnivanja Međunarodnog ad hoc krivičng suda za bivšu Jugoslaviju.
“Zahvaljujući svjedocima koji su hrabro svjedočili pred međunarodnim sudovima, a sada i domaćim, mnogo toga je urađeno na polju međunarodnog prava. Prije početka rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ovi zločini nisu imali svoje mjesto ni na normativnom planu, ni u međunarodnoj pravnoj praksi”, ističe dr. sci. iur. Sabina Subašić-Galijatović.
Autorica knjige “Zločini seksualnog zlostavljanja u BiH” postavlja pitanje je li međunarodno sudstvo sagledalo opseg zločina počinjenih u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine.
“Ona govori argumentovano, hladno i objektivno. Ta nam je knjiga potrebna jer se radi o brojci između 20 i 50 hilljada silovanih žena u periodu od 1992. do 1995. Iz jednog takvog nasilnog akta rođeno je oko hiljadu djece. Imali smo i nešto što se ne dešava često, a to je autorica apostrofirala – silovanje muškaraca. Oko 3000 je silovanih muškaraca”, navodi prof. dr. Rasim Muratović, promotor i izdavač.
Ova knjiga, predočena javnosti kroz djelo autorice Sabine Subašić-Galijatović, pomogla je žrtvama da se suoče sa svojim strahovima. Njihove životne traume potakle su pravosudni sistem da ovu vrstu zločina stavi u zakonske okvire, i to na globalnom nivou.
“Mislim da je ova knjiga i poziv za sljedeća istraživanja ratnih zločina i međunarodnog prava, ali među njima i zločina seksualnog zlostavljanja”, ističe prof. dr. Hajrija Sijerčić-Čolić, promotorica knjige.
Kako i kome oprostiti? Treba li i ko bi preuzeo odgovornost da se izvini? Kako prihvatiti izvinjenje? Nauka kaže da demokratija može pobijediti, ali ima li lijeka? Na ova pitanja se čeka odgovor. Društvena stigma, šutnja nekada više boli od glasne ispovijesti, ali ova knjiga je temelj za sociološka i psihološka istraživanja, zaključuju sagovornici.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.