Prof. dr. Midhat Jašić: Pravilnom prehranom bismo zdravstvu uštedili milione

– Muslimani, ukoliko bi se pridržavali osnovnih načela koji su propisani kroz imanske i islamske šarte, imali bi zdravi životni stil kakav preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – izajvio je profesor na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli prof. dr. Midhat Jašić u intervjuu za Preporod.info povodom Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava danas, 7. aprila.

Profesor Jašić je jedan od vodećih stručnjaka u našoj zemlji iz oblasti nutricionizma, a s njim smo, između ostalog, razgovarali o potrebi izgradnje zdravijeg svijeta, zdravim stilovima života, te uticaju prehrane na zdravlje ljudi. 

Razgovarao: Alem Dedić

Preporod.info: Uzevši u obzir pandemiju koja traje više od godinu dana i posljedice koje ostavlja, koliko je danas čovjek zdrav? Kako je pandemija, cjelokupno gledajući uticala na zdravlje ljudi?

Jašić: Zdravlje se definira kao stanje fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Dolaskom pandemije narušila su se sva tri aspekta ljudskog zdravlja i to na cijeloj zemaljskoj kugli. Osobe koje su prebolovale ovaj virus sa simptomima dobro znaju o kojoj se to bolesti radi. S druge strane, izolacija i samoizolacija je otuđila ljude jedne od drugih i uzrokovala promjene u psihičkom stanju ljudi, tako da se pojavilo prilično veliki broj anksioznosti, stresova i drugih psihičkih poremećaja. Uzimajući sve ovo u obzir vjerovatno ćemo osjećati posljedice još dugo nakon što pandemija prođe.

Poseban oblik zdravlja je socijalno-ekonomsko zdravlje. Nažalost, veliki broj ljudi ostao je bez posla i prihoda, a što dobro osjećaju članovi njihovih porodica. Tako da je odgovor na pitanje koliko je danas čovjek zdrav dodatno impliciran pandemijom, jer i ranije su ljudi bili bolesni i veliki broj je umirao. Poseban oblik je zapažen u vidu raznih stresnih stanja i strahova, a osobe koje su iskreni vjernici i vjeruju da sve što nas snađe dolazi od Boga lakše prebrode sva ova krizna stanja.

Preporod.info: Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana zdravlja jeste “Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta”. On ukazuje na neravnopravnost koja vlada u svijetu. Da li je moguće izgraditi pravedniji i zdraviji svijet? Jer, upravo su bogate zemlje u ovoj krizi bile naročito gramzive kada su u pitanju i medicinska oprema i vakcine.

Jašić: Ljudsko biće je, samo po sebi sebično. Tako i kompletno društvo. Tokom posljednjih desetljeća izgrađen je novi ekonomski poredak, neoliberalizam, čiji je kompletan sistem vrijednosti baziran na novcu i sticanju materijalnih dobara. Kao posljedica toga, zanemaruju se humane vrijednosti ljudskog života, a posebno to dolazi u uvjetima pandemije. Pokazalo se da je gramzivost postala dio instrumentarija tokom nabavka vakcina, tako da su moćni i bogati u znatnoj prednosti, a siromaštvo je osuđeno da slijedi niže materijalne vrijednosti ljudskog života.

Izgradnja pravednijeg svijeta je nesumnjivo jedan od najvažnijih imperativa modernog doba, ali tu potrebu nisu shvatili oni koji upravljaju materijalno-finansijskim tokovima na zemlji.

Kada je u pitanju hrana i zdravlje, Ujedinjene nacije su poklopile dio ove aktivnosti, ali su još uvijek nedovoljno efektivni i efikasni da zadovolje zahtjeve kompletne civilizacije na zemlji. Jos uvijek je moć, pogotovo finansijska i vojna opredjeljujuća i odlučujuća u raspodjeli prirodnog i ukupnog bogatstva zemaljske kugle, pa kako raste broj stanovnika na zemlji tako sve više dolazi do izražaja neravnopravnost. Obični ljudi uviđaju potrebu za humanijim društvom, ali njihov glas ne dopire do moćnih koji to mogu promjeniti. Pravedniji i zdraviji svijet je moguće izgraditi ako se promjeni sistem edukacije na cijeloj zemaljskoj kugli te društvo shvati značaj humanizma koje propisuju sve religije svijeta, a pogotovo islam. Nažalost, bogatiji postaju sve više gramzivi. To pokazuju i činjenice tokom raspodjele vakcina i medicinske opreme posljednjih mjeseci.

Preporod.info: Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je bolje zdravlje moguće osigurati, između ostalog i promicanjem zdravih stilova života. Koliko vodimo računa o tome, o zdravim stilovima života?

Jašić: Promocija zdravih životnih stilova od strane Svjetske zdravstvene organizacije je jedan od najjeftinijih i najefikasnijih načina poboljšanja kvalitete života ljudi na zemlji. Međutim, društva to još nisu shvatila, pa čak i razvijena, a pogotovo ne ona manje razvijena. Zbog toga će u narednom vremenu biti izuzetno važno promovisati, kroz sve oblike edukacije zdrave životne stilove. Ono što treba svaki stanovnik zemaljske kugle znati su činjenice da zdravi životni stil uključuje život sa smanjenim stresom, dovoljno sna, obavljanje fizičke aktivnosti, izbjegavanje poroka kao što su alkohol i droga, kvalitetu stanovanja, dobre odnose sa komšijama, rodbinom i prijateljima (što islam i propisuje), a posebno je važna pravilna prehrana.

Naš narod u Bosni i Hercegovini je malo educiran o zdravim životnim stilovima i načinu njihovog konzumiranja. Nažalost, način života se najviše prenosi kroz porodicu, a zatim kroz sistem obrazovanja i edukacije. U te sisteme nisu dovoljno uključena savremena shvatanja uloge životnog stila u očuvanju zdravlja i dobre kondicije svake osobe. Zbog toga nije ni čudo da Svjetska zdravstvena organizacija stalno insistira na zdravom životnom stilu, pogotovo što takav način života smanjuje brojne troškove, naročito troškove javnog zdravstva.

Islam kao religija u svojoj osnovi promovira zdravi životni stil, a to je život sa smanjenim stresom, dovoljno fizičke aktivnosti kroz namaz i kroz rad, dovoljno sna u toku godine kroz spavanje i kroz ibadet, zabranu konzumiranja poroka kao što su alkohol i droga itd.

Muslimani, ukoliko bi se pridržavali osnovnih načela koji su propisani kroz imanske i islamske šarte imali bi zdravi životni stil kakav preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija.

Preporod.info: Koliko se stanovnici naše zemlje zdravo hrane?

Jašić: Naše kulturno, povijesno naslijeđe prehrane nije baš pohvalno i nije dovoljno u skladu sa savremenim vodičima pravilne prehrane. Lako će razumjeti naši čitaoci, mi konzumiramo jako mnogo pite, puno hljeba, puno masnog mesa, naročito janjetinu i govedinu, a vrlo malo konzumiramo zdrave namirnice kao što su riba, bijelo pileće meso, jaja, te naročito malo voća, povrća, gljiva, pčelinjih proizvoda, šumskih plodova i sl. Ove prehrambene navike je potrebno mijenjati kroz porodicu i sistem obrazovanja.

Od bolesti koje su povezane sa životnim stilovima i prehranom umire najviše ljudi. Te bolesti su pretilost, visoki krvni pritisak, dijabetes, neke vrste karcinoma i druge. Pravilnom prehranom troškovi javnog zdravstva u Bosni i Hercegovini bi se mogli smanjiti za nekoliko desetina miliona maraka.

Preporod.info: Jedno istraživanje kaže da zbog nezdrave hrane godišnje u svijetu umre 11 miliona ljudi. Šta je to što preporučujete za svakodnevnu ishranu prosječnog stanovnika naše zemlje?

Jašić: Svaki stanovnik naše zemlje može priuštiti sebi konzumiranje ispravne, mineralno vrijedne, zdrave izvorske vode. Jer voda je najvažnija namirnica koju čovjek konzumira, a Bosna i Hercegovina obiluje izvorskim vodama koje trebamo čuvati. S druge strane, naša zemlja obiluje raznim vrstama voća i povrća koje štite ljudsko zdravlje od bolesti i koje jačaju imunitet. Tu se misli na jabučasto, orašasto, jagodičasto i bobičasto domaće voće. Nažalost, ipak najviše se konzumiraju citrusi (naranče, grejp, limun) kao i banane, tako da našim navikama štetimo i domaćoj ekonomiji. Lokalno voće je prilagođeno našem načinu života i potrebama našeg tijela. Isto tako, preporučuje se konzumiranje domaćeg lisnatog, stabljičastog, lukovičastog, mahunastog i korjenastog povrća.

U kvantitativnom smislu, čovjek dnevno treba najviše da konzumira vode, zatim povrća i voća. Poslije toga, slijedi hljeb i to ne bijeli, nego dva do tri dana sedmično hljeb od crnog brašna, dva dana pogača od crnog brašna, dva dana hljeb od kokuruznog brašna i jedan dan sedmično od kombinovanog (heljda, raž, ječam). Time postižemo raznolikost u prehrani, jer poznato je da jednolikost doprinosi razvoju mnogih bolesti. Posebno vrijedne namirnice su gljive, pčelinji proizvodi, pa se one preporučuju u svakodnevnoj konzumaciji. Kao izvori preteina preporučuju se jaja, dva do tri puta sedmično bijelo pileće meso i riba. Crveno meso jednom u sedam ili deset dana. Ne preporučuje se konzumiranje jako slatke hrane koja sadrži puno šećera, jako slana hrana, hrana sa puno bijelog brašna i jako masna hrana. To bi bile jednostavne preporuke za zdravu prehranu.

(Preporod.info)