Kada se čovjek razboli, prvi korak u putu ka izliječenju jeste posjeta ljekaru u najbližem Domu zdravlja. Stoga i ne čudi što je primarna zdravstvena zaštita često preopterećena, jer upravo su Domovi zdravlja na usluzi građanima svake životne dobi i od njih zavisi dalji put pacijenta. Posebno je to izraženo u zimskom periodu kada oživljavaju stari, a novi virusi kucaju na vrata.
Hronični bolesnici i korisnici usluga porodične medicine, građani zaraženi gripom ili koronavirusom, djeca s prehladom ili drugim respiratornim tegobama – svi pomoć traže u domovima zdravlja. Ljekari i medicinsko osoblje ne kriju činjenicu da su u ovom periodu godine preopterećeni poslom.
„Primarna zdravstvena zaštita, pored regularnog posla kojeg ima jako puno, da bi odgovorila kako preventivo tako i liječenju pacijenata, bude preopterećena sezonskim navalama kako gripe tako i koronavirusa, kojeg još ima samo što je simptomatologija puno manja“, kaže Hidajet Rahimić, direktor Doma zdravlja Živinice.
Stoga i ne čude gužve u zdravstvenim ustanovama. Među građanima mišljenja podijeljena. Sve ovisi, objašnjavaju nam, kod kojeg ljekara ko ide, ali i koliko ima sreće.
„Negdje se čeka po pola sata, negdje više, kako ko kad dođe.“
„Gužve su povećane, čekaš na narudžbe za svaki termin, bez obzira na to gdje ćeš, i kad taj termin dođe opet čekaš sat-dva.“
Najveći teret ipak nose pedijatrijske službe. Broj djece s infektivnim i respiratornim tegobama se iz dana u dan povećava, a ljekari, iako pamte opterećenja i od ranijih godina, jedva stižu svima pružiti zdravstvenu njegu. Novi virusi sve više uzimaju maha.
„Već mjesec i više ima povećan broj bolesne djece u smislu respiratornih infekcija. I ranije smo se nosili s povećanim brojem, ali unazad mjesec i po veliki je broj bolesne djece“, ističe Džemila Mumić, specijalista pedijatrije Doma zdravlja Živinice.
Upravo u toj oblasti najviše i nedostaje stručnog kadra. Problem se mora sistemski rješavati planiranjem specijalizacija, smatraju nadležni.
„I naši zdravstveni radnici su ipak ljudi koji poprime takve viruse i odu da odleže i onda imamo problem nedostatka kadra“, napominje Rahimić.
„Imamo u kantonu taj problem, te svakako ide i apel prema ustanovama da kada planiraju specijalizacije, planiraju upravo iz ove oblasti, jer najmlađima je u jednu ruku i najviše potrebna ta specijalizovana njega“, poručuje Dajana Čolić, ministrica zdravstva TK-a (DF).
Velika olakšica kada je u pitanju smanjenje gužvi i čekanje pacijenata da dođu na red jeste informatizacija zdravstvenog sistema u Tuzlanskom kantonu. Tako hronični pacijenti koji su zbrinuti više ne moraju svakog mjeseca dolaziti u Dom zdravlja po papirne recepte. No, to je samo jedna kategorija oboljelih. Sve druge, ljekari mole za strpljenje i razumijevanje objašnjavajući da daju maksimum i rade najbolje što u datoj situaciji mogu.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.