SvijetPrigožin nije jedini, duga je lista atentata počinjenih avionskim nesrećama

Prigožin nije jedini, duga je lista atentata počinjenih avionskim nesrećama

Prijavljena smrt šefa Wagnera Jevgenija Prigožina najnoviji je dodatak dugačkoj listi poznatih i sumnjivih političkih ubistava izvedenih avionskim nesrećama.

Ciljanje aviona može biti efikasan način da se dođe do nekoga ko je inače okružen brojnim tjelohraniteljima, ukoliko potencijalni ubice nemaju skrupula oko ubijanja svih u avionu.

Nesreće koje su pogodne (za ubice) uništavaju mnoge dokaze, često otežavaju istragu i ostavljaju tako smrtne slučajeve obavijene maglom konfuzije i teorija zavjere koje mogu trajati godinama, decenijama ili zauvijek.

Ciljani avioni su obarani projektilima, navodno napadnuti iz drugih aviona ili razneseni eksplozivom postavljenim u avionu. Prve dvije metode zahtijevaju vojnu opremu koju obično kontroliraju samo državne službe ili velike oružane frakcije; treći je pristupačniji nizu ubica. Domaći rivali, strane sile, oružane frakcije i terorističke grupe kroz historiju su optuživani za naručivanje ili izvođenje napada.

Možda najkatastrofalnije ubistvo avionom bilo je ubistvo ruandskog predsjednika Juvenala Habyarimane 1994. godine, nakon kojeg je u toj zemlji izvršen genocid.

Raketa zemlja-zrak oborila je predsjednički avion u kojem su bili Habyarimana i njegov burundijski kolega Cyprien Ntaryamira, dok je letio prema Kigali. Nesreća je pokrenula lanac nasilnih etničkih sukoba u Ruandi, koji su kulminirali pokoljem 800.000 Tutsija od strane Hutu vojnika i milicije.

Nikada nije konačno dokazano ko je lansirao projektil, ali dokazi dostavljeni francuskom sudiji 2012. godine otkrili su da je vjerovatno ispaljena iz baze koju kontrolišu Hutu ekstremisti koji su se protivili mirovnom sporazumu o kojem je Habyarimana pregovarao na svom posljednjem putovanju. Barem je odmah bilo jasno da je taj avion oboren, a postavljala su se samo pitanja ko je to uradio.

Druge avionske nesreće koje se sada tretiraju kao vjerovatni atentati u početku su odbačeni kao tragične nesreće sve dok politički pritisak ili angažirani istražitelji nisu počeli vršiti ponovnu procjenu.

UN-u je trebalo više od pet decenija da zaključe da postoji “značajna količina dokaza” da je misteriozni drugi avion izazvao avionsku nesreću 1961. godine u kojoj je ubijen njihov generalni sekretar Dag Hamarskjöld. Njegov avion se srušio na području današnje Zambije kada je Hammarskjöld bio u misiji posrednika miru u Kongu, a dvije istrage koje su vodile britanske vlasti prvobitno su kao uzrok navele grešku pilota.

godine, portugalski premijer Francisco Sá Carneiro poginuo je kada je Cessna kojom je putovao udarila u zgradu u sjevernom dijelu Porta. Prva zvanična istraga o smrti sprovedena je 1990-ih, a druga 2004. godine te je zaključeno da je avion sabotiran.
Neke sumnjive smrti možda nikada neće biti istražene. Godine 1971. tijelo Lin Biaoa, Mao Zedongovog nasljednika, pronađeno je na mjestu avionske nesreće u Mongoliji. Kineske vlasti su tvrdile da je pokušavao pobjeći u Sovjetski Savez nakon neuspjelog pokušaja državnog udara, te da je njegov avion ostao bez goriva.

Glasine o nesreći brzo su se širile i na različite načine uključivale da su avion oborili kineski mlaznjaci, kao i da je Lin umro u Kini i da je njegovo tijelo stavljeno u avion nakon smrti.

Godine 2012, Perry Link, kineski naučnik na Univerzitetu Princeton, je rekao: „Nešto dramatično se dogodilo na visokom nivou Komunističke partije i mafije, a mi ni danas ne znamo tačno šta.“

Godine 1955., kineski premijer, Zhou Enlai, za dlaku je izbjegao napad na avion Air India kojeg je iznajmio za putovanje u Indoneziju. Bombu je postavio Kuomintang, frakcija gubitnika u kineskom građanskom ratu koja je još uvijek pokušavala zbaciti komunističku vladu iz svoje baze na Tajvanu.

Zhou je promijenio svoje planove putovanja u posljednjem trenutku, nakon što je navodno dobio dojavu. Avion se srušio u Južno kinesko more nakon eksplozije i svih 11 putnika je poginulo, iako su tri člana posade spašena.

Bilo je i političkih ubistava eksplozivnim napravama u letjelicama, a koje nisu izazvale nesreću. Godine 1987. u eksploziji u vojnom helikopteru je ubijen tadašnji premijer Libana, Rašid Karami. Mala bomba bila je postavljena na naslon njegovog sjedišta, a iako su drugi bili povrijeđeni, pilot je uspio spustiti letjelicu.

Visoko.ba/federalna.ba/The Guardian


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE