Pretučena novinarka Elena Milashina prebačena u bolnicu u Moskvi

Ruska istraživačka novinarka i advokat koji su pretučeni u južnoj republici Čečeniji prebačeni su u bolnicu u Moskvi, saopćio je u srijedu jedan od najistaknutijih novinara u toj zemlji.

Elena Milashina, poznata novinarka novina Novaya gazeta, putovala je sa lokalnog aerodroma u čečensku prijestolnicu Grozni s advokatom Aleksandrom Nemovim, kada su napadnuti jučer.

Njih dvoje napadači su tukli i prijetili im pištoljem, dok su Milashinoj obrijali glavu i prelili je zelenom bojom.

Aleksej Venediktov, bivši čelnik sada zatvorene radio stanice Eho Moskve, naveo je u poruci na Telegramu da su njih dvoje sada u moskovskoj bolnici, penosi Reuters.

Brutalan napad na novinarku Elenu Milashinu i advokata Aleksandra Nemova u Groznom, glavnom gradu Čečenije, bio je najžešći u posljednje vreme, dovodeći čak do rijetkih ukora iz Kremlja koji je to nazvao “veoma ozbiljnim napadom koji zahtijeva prilično energične mjere”. Slični napadi u Čečeniji, međutim, godinama prolaze nekažnjeno.

Na fotografijama se vide Milashina nakon napada u bolničkom krevetu s obje ruke premotane gazom, a glava i lice prekriveni zelenom bojom koja je na nju bačena tokom napada. Na snimku se vidi kako skoro gubi svijest dok je teturala kroz bolnicu, a zatim vikala od bolova.

Milashina, novinarka ruskog nezavisnog lista Novaya gazeta, jedan je od vodećih reportera u zemlji o Čečeniji, koji objavljuje priče uključujući kampanju mučenja i ubistava pripadnika LGBT zajednice u ruskom regionu 2019. Ona je sa Nemovom putovala sa aerodroma u Grozni, gdje se očekivala presuda u slučaju Zareme Musajeve, čije se pritvaranje smatra osvetom za politički aktivizam njene porodice protiv čečenskog vladara Ramzana Kadirova.

“To je bila klasično kidnapovanje… Udarili su našeg vozača, izbacili ga iz auta, ušli, oborili nam glave, vezali ruke, kleknuli me i prislonili mi pištolj na glavu”, ispričala je Milashina Mansur Soltayevu, čečenskom službeniku za ljudska prava, dok je ležala u bolnici u Groznom, navodi Reuters.

Memorial, grupa za ljudska prava koja je zabranjena u Rusiji, saopštila je da su Milashina i Nemov „brutalno udarani nogama, uključujući i u lice, dok im je prijećeno smrću, da im je prislonjen pištolj na glavu i da im je oduzeta i razbijena oprema“. “Dok su ih tukli, rečeno im je: ‘Upozoreni ste. Gubite se odavde i ne pišite ništa”, navodi Memorijal u izjavi za Telegram.

I pored uboda u nogu, Nemov se ipak pojavio na ročištu u utorak, gdje je njegova klijentica Musajeva osuđena na 5 i po godina kazne zatvora.

Neobično je da su brojni istaknuti zvaničnici, stručnjaci državne televizije i drugi koji generalno ignorišu slične napade na novinare pozvali na istragu, ukazujući na kulturu opšteg bezakonja u Čečeniji. Dmitri Peskov, portparol Kremlja, rekao je da je predsjednik Putin obaviješten o napadu i nazvao ga “veoma ozbiljnim napadom koji zahtijeva prilično energične mjere”.

Ipak, Milashinovoj su godinama prijetili Kadirov i drugi njemu bliski članovi čečenske vlade. Činilo se da joj je 2020. Kadirov direktno prijetio, rekavši na Instagramu kao odgovor na članak o republičkom postupanju s pandemijom koronavirusa: „Ako želite da počinimo zločin i postanemo kriminalci, recite to. Neko će preuzeti ovaj teret odgovornosti i biće kažnjen po zakonu. Odslužiće svoje vrijeme u zatvoru i izaći napolje.”

Milashina je ranije evakuisana iz Rusije od strane njenog poslodavca zbog prijetnji koje su joj upućivane.

Čečenski zvaničnici odbacili su bilo kakvu odgovornost za napad. Soltayev, čečenski zvaničnik zadužen za ljudska prava, nazvao je napad “drskom provokacijom Čečenije”.

Treba napomenuti i da je Milashina novinarka nezavisnog lista Novaya Gazeta koji je poznat po višegodišnjem kritikovanju Putinovog režima. Sedam novinara Novaya gazete, uključujući Jurija Ščekočihina, Anu Politkovsku i Anastasiju Baburovu, ubijeno je od 2000. godine u vezi sa njihovim istragama. U oktobru 2021. godine, glavni urednik ovog lista Dmitrij Muratov dobio je Nobelovu nagradu za mir, zajedno sa Marijom Resom, za očuvanje slobode izražavanja u svojim domovinama.

Visoko.ba/federalna.ba