Pregovori sa sumnjivim fondovima: Ratnohuškačkom retorikom Dodik pokriva bankrot RS

Ratnohuškačka retorika Milorada Dodika, predsjednika manjeg bh. entiteta odličan je paravan za sve finansijske malverzacije koje je počinila vlast u RS, te bukvalno došla pred bankrot, a o čemu svjedoči prijeka potreba Vlade RS za kreditima MMF-a, piše novinska agencija Patria.

I dok Dodik osigurava sredstava preko sumnjivih fondova, priča o referendumu zaslijepila je tamošnje stanovništvo. Tek rijetki mediji u manjem bh. entitetu pišu o finansijskom slomu, dok građani zabrinuti za svoju sigurnost i ne pomišljaju javno postaviti ultimatum Dodiku da prestane zaduživati i nerođenu djecu u Republici Srpskoj.

Većina zasljepljena 9. januarom mašta o tome da će na kraju odlučiti na referendumu da će slaviti 9. januar kao Dan RS, uprkos Odluci Ustavnog suda BiH, a niko od njih ne razmišlja hoće li biti prazne slavljeničke trpeze.

Već su skoro svi zaboravili da je Dodik u oktobru prošle godine u Banja Luci slavodobitno objavio da je Vlada tog entiteta obezbijedila pozajmicu od 300 miliona dolara. Zadužili su se kod američkog investicionog fonda Global Bancorp Commodities and Investments. Objasnio je da će pozajmica biti realizovana uz kamatu od tri posto.

-Grace period je tri godine uz mogućnost produžetka za još toliko, rekao je Dodik i dodao da je rok otplate tri godine od povlačenja svake tranše.

Odmah naredne godine, tačnije od početka 2016.  ponovo je krenuo u tajne pregovore, u cilju iznalaženja kreditnih sredstava, jer je očito da su vladine kase prazne a 300 miliona Global Bancorp Commodities and Investments otišlo je u vjetar.

Za sve aktivnosti,u vezi tajnih pregovora Dodik je zadužio ministra finansija Zorana Tegeltiju koji je sa predsjednikom borda direktora švicarskom fonda TANNIVEL FINANZHOLDING SCHWEIZ” ZUG Vitom Mikolijem krenuo u pregovore i zatražio kredit u iznosu između 350 i 500 miliona eura, s rokom otplate od 10 do 15 godina i kamatom između 2,5 i 3 posto.

Inače, ne postoje podaci o finansijskim poslovima kao ni reference o poslovnom kredibilitetu, a fond je registrovan kao akcionarsko društvo.

Tegeltija je u kontakt s Mikolijem navodno ostvario posredstvom italijanskog vlasnika novoizgrađene fabrike ferosilicijuma u opštini Mrkonjić Grad. Ovo je bio još jedan jalov pokušaj kao što je bio slučaj lažnog kredita od 300 miliona dolara kod američkog fonda Global Bancorp Commodities And Investments Inc.

U pismu datiranom 27. januar 2016. Tanniveld Finanzholding Switzerland AG potvrdio je interes da obezbijedi kredit pod sljedećim uslovima: iznos kredita 350 miliona eura, trajanje ugovora maksimum 15 godina, kamata maksimum 5 posto po godini i garancija države kao kolateral!

Tegeltija je u pisanoj korespodenciji kazao da je ponuda prihvatljiva, ali…

-Željeli bismo pomenuti da u skladu sa Zakonom o garancijama  Republike Srpske ne postoji mogućnost MTN-a (medium term note), ali s obzirom na Zakon o zaduživanju, pozajmljivanju i garancijama Republike Srpske, postoje definisani uslovi za aktivaciju garancije za inostrana zaduženja, a zasnovano na odluci Narodne skupštine Republike Srpske, što je značajno sigurniji kolateral – odgovorio je Tegeltija.

Svi ovi pregovori bili su sakriveni od javnosti, dok su Dodik, ali i Željka Cvijanović, premijerka RS samouvjereno govorili da im aranžman s MMF-om i ne treba.

Pokazat će se suprotno, pa će Dodik na trenutak zakopati ratnu sjekiru i s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem samo da novac MMF-a stigne u BiH, tačnije RS koja je pred bankrotom.

Ali, to Dodika ne zaustavlja da kontrira i međunarodnoj zajednici (stav PIC-a jasan), a od čije dobre volje i on zavisi te pripreme za sprovođenje referenduma u RS o Danu Republike teku prema njegovom planu.

No, odakle to Dodik za 25. septembar misli izvući 1,42 miliona KM koliko će organizacija referenduma koštati ostaje da se vidi. Također, činjenica da su pregovarali sa sumnjivim fondovima pokazuje da čak ni takvi sumnjivoj Dodikovoj vlasti ne daju novac.

Građani će kako sada stvari stoje za malo više od mjesec moći da zaokruže odgovor na pitanje: “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske”.

I kada dobije rezultate kakve je priželjkivao, a građani se opijeni “pobjedom” izjasne i na izborima 2. oktobra, valja se vratiti svakodnevnici koja je sve crnja. Tada ratnohuškačka priča, fraze o “RS kao državi” i pjevanje ispod šatora više neće imati plodno tlo. Kako onda građanima pojasniti da je RS bankrotirala i da će buduće generacije vraćati kredite u koje ih je svjesno uvalio dajući “crno iza nokata”.

Šain: Zaduživanjem osiguravaju socijalni mir, ali to ne može trajati predugo

Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain kaže da reakcija građana na prekomjerna zaduživanja vlasti izostaje iz razloga jer je većina stanovništva u BiH ekonomski nepismena.

-Dakle, bez vrijeđanja, ali većina stanovništva u BiH je ekonomski nepismena. Građani kao da bukvalno shvataju onu katoličku molitvu  – Kruh naš svagdašnji daj nam danas.  Dakle, daj mi da platu dobijem danas, a vidjet ćemo šta će biti sutra. A, valjda će biti neka nova nafaka – kaže profesor Šain za Patriju.

-Dakle, zbog te ekonomske nepismenosti najšireg broja stanovništva u zemlji – a to se pokazalo i kod zaduživanja kod Hipo banke sa valutnom klauzulom u švicarcima, kada su ljudi došli u finansijsko ropstvo – nemamo jaču reakciju na zaduživanje svih nivoa društvenih zajednica, od općina, preko kanatona do entiteta. Narod kao da nije svjestan tog trenda – objašnjava Šain.

A, upozorava dalje ovaj stručnjak, oni koji vode politiku u BiH zaduživanjem osiguravaju socijalni mir u zemlji. No, takvo stanje ne može trajati predugo.

-Čista ekonomska teorija kaže da ovako ponašanje ne može biti neprekidno, i da to jednog trenutka mora dobiti sasvim druge oblike. Zaduživanje može biti opravdano, ali ne da bi se pokrile budžetske rupe. Zaduživanje je opravdano isključivo ako je za investicione i razvojne projekte. Ali, zaduživanje kako to rade vlasti u BiH ne bi se smjelo nastaviti u dužem periodu, jer bi to vodilo u kolaps cijelog društva – upozorava profesor Šain.