Predsjedništvo BiH je, saznaje Faktor, u srijedu razmatralo pitanje izgradnje Pelješkog mosta i kršenje prava BiH na pristup otvorenom moru. Na inicijativu člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića je na dnevni red posljednje održane sjednice uvrštena tačka “Zvanični stav BiH u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna – Pelješac od strane Republike Hrvatske”.
Džaferović je predložio da Predsjedništvo BiH usvoji prateći zaključak koji se odnosi na to pitanje, a za usvajanje zaključka je glasao Željko Komšić. Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik bio je protiv.
Uzimajući u obzir činjenicu da, kada je u pitanju vođenje vanjske politike, Predsjedništvo BiH odluke donosi konsenzusom, što ovaj put nije bio slučaj, Džaferovićev zaključak koji se odnosi na Pelješki most će biti uvršten na dnevni red naredne sjednice. Ukoliko se ponovo ne postigne konsenzus, podrška dva člana Predsjedništva BiH bit će dovoljna da se predloženi zaključak i usvoji, osim ukoliko borba za pravo BiH na pristup otvorenom moru nije “destruktivna za vitalni entitetski interes”, na koji bi se Dodik teoretski mogao pozvati da ospori usvajanje.
U predloženom zaključku se podsjeća da je BiH pomorska država koja ima svoje teritorijalno more i sva pripadajuća prava predviđena Konvencijom Ujedinjenih nacija (UN) o pravu mora, što podrazumijeva i pravo na slobodan i ničim ometan pristup otvorenom moru. Također se ističe da je Republika Hrvatska otpočela gradnju Pelješkog mosta bez saglasnosti BiH, bez dogovora sa BiH i uprkos zvaničnom stavu i zahtjevu BiH da obustavi sve radnje na izgradnji Mosta.
Predsjedništvo BiH bi zaključkom zatražilo od Republike Hrvatske da obustavi sve aktivnosti na izgradnji Mosta te da obustavi sve radnje čija posljedica je, ili može da bude, bilo kakvo ograničavanje ili dokidanje prava BiH koja joj pripadaju prema Konvenciji UN-a o pravu mora. Istovremeno se od Republike Hrvatske traži otpočinjanje bilateralnih razgovora s ciljem rješavanja svih otvorenih pitanja vezanih za razgraničenje na moru između dvije države.
– Ukoliko Republika Hrvatska u roku od 30 dana od dana usvajanja ovog zaključka službenim putem ne obavijesti BiH da prihvata da se ova pitanja dogovorno rješavaju ili da se podvrgnu procedu mirenja, BiH će poduzeti neophodne pravne radnje da zaštiti svoja prava u skladu sa odredbama odsjeka 2. Dijela XV Konvencije UN-a o pravu mora – navodi se u predloženom zaključku.
Dodaje se da je BiH opredijeljena za razvoj dobrosusjedskih odnosa i saradnje sa Republikom Hrvatskom na principima uzajamnog uvažavanja i poštivanja pravila međunarodnog prava, a u skladu sa obavezom da štiti svoja prava utvrđena međunarodnim konvencijama i običajima, pa i pokretanjem odgovarajućih postupaka pred nadležnim međunarodnim sudskim instancama.
Ovaj zaključak, ukoliko ga Predsjedništvo BiH usvoji, nije prvi institucionalni korak kojeg je naša zemlja poduzela s ciljem zaštite svojih prava u kontekstu gradnje Pelješkog mosta i neometanog pristupa otvorenom moru. Podsjetit ćemo da je još prije više od deset godina, 27. aprila 2009. godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović uputio pismo predsjedniku i premijeru Republike Hrvatske kojim se poziva na rješavanjr pitanja koja se odnose na prava BiH utemeljena na Konvenciji UN-a o pravu mora.
– Predsjedništvo BiH smatra da planiranu gradnju tzv. mosta “Kopno – Pelješac” od strane Republike Hrvatske treba riješiti na način koji će prvo razgraničiti teritorijalna mora BiH i Republike Hrvatske, kako bi se utvrdilo da li planirani most prelazi teritorijalno more BiH te koji će na kraju osigurati pravo BiH na nesmetan pristup između svog teritorijalnog mora i otvorenog mora – navodi se, između ostalog, u Radmanovićevom pismu.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je u septembru 2017. godine usvojio Deklaraciju koja se odnosi na pitanje izgradnje Pelješkog mosta i razgraničenja između BiH i Republike Hrvatske, a koja ide u prilog Džaferovićevom zaključku.
Visoko.co.ba/Faktor.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.