Izborna je godina. Stranački redovi/safovi se konstituiraju, a unutarpartijska pozicioniranja finiširaju. Iako niti jedna politička stranka u BiH još uvijek nije javno saopćila većinu svojih favorita i kandidata za načelničke i vijećničke pozicije, daleko od očiju potencijalnih glasača, u onim mračnim kancelarijama političkih šefova, već mjesecima traju intenzivne pripreme i lobiranja za pozicije sa kojih će se do 2020. godine upravljati takozvanim lokalnim politikama u općinama i gradovima širom naše zemlje.

Portal Novi.ba dobio je na uvid najnovije istraživanje jedne ugledne međunarodne agencije u kojem se na relevatnom uzorku procjenjuju šanse, izgledi i podrška političkim subjektima na predstojećim lokalnim izborima najavljenim za oktobar ove godine. Iz onoga što se može vidjeti, već sada se može najaviti da će na ovogodišnjim izborima najubjedljiviji pobjednik biti HDZ BiH koji će, osim zadržavanja sadašnjih načelničkih pozicija, osvojiti i one koje do sad nije imao.

Naprosto, stranka Dragana Čovića, a to pokazuje i ovo istraživanje, nema nikakvu konkurenciju na bh. teritoriji gdje većinski živi hrvatski narod. Podrška njihovim najbližim konkurentima, u odnosu na 11, 6 posto podrške koje na nivou Federacije BiH ima HDZ BiH, stigli su tek na mršavih 1,1 u slučaju HDZ 1990, odnosno na 0,5 posto koliko iznosi podrška NS Radom za boljitak porodice Lijanović.

Ni u drugim dijelovima BiH stanje nije dramatično drugačije u odnosu na javnu podršku aktuelnim vladajućim strankama. Naime, prema istraživanju u Federaciji BiH, SDA ima ubjedljivu prednost o odnosu na sve ostale sa 32,8 posto podrške. Slijedi ih SBB – Fahrudin Radončić sa 19,7 dok je na trećem mjestu, kao što je već i rečeno, HDZ BiH sa 11,6 posto.

To praktično znači da bi, prema ovom istraživanju, vladajuće stranke, da se izbori održavaju danas, osvojile oko 65 posto ukupnog broja glasova.

Za razliku od stranaka desnice, na ljevici se nastavlja erozija podrške koja je počela još 2012. godine usljed “porodično-jaranskih” sukoba između Zlatka Lagumdžije i Željka Komšića. Posljedica tadašnjih svađa, a današnje medijski spinovane priče o ujedinjenju kreirane tokom kafanskih druženja čelnika DF-a i SDP-a, jeste i podatak iz istraživanja prema kojem Demokratska fronta sada uživa podršku od 8,1, a SDP BiH tek ponižavajućih 3,9 posto.

Tu negdje, na federalnom nivou, je i Naša stranka sa 2,4 posto podrške. To praktično znači da bi stranke takozvane socijalno-liberalne političke orijentacije (da su slučajno jedinstvene kao što nikada neće biti) na izborima osvojile mršavih petnaestak posto glasova što, realno govoreći, nije dovoljno ni za ozbiljan opozicioni status.