Pravoslavni vjernici danas slave Božić

Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska praznika

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika Božić – dan rođenja Isusa Hrista.

Svi hrišćani slave Božić kao opštu slavu, jer je to prema vjerovanjima “dan rođenja najsvetijeg djeteta u istoriji čovječanstva, dan rođenja Spasitelja”.  Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva.  

Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska praznika. Prema Svetom pismu, Isus Hristos je Sin Božji kojeg je rodila Djevica Marija blagodaću Svetog duha u gradu Betlehemu. 

Jutrenje i liturgija

Za prvi dan Božića neizostavna je česnica – kolač koji se pravi od bijelog brašna, sa vodom i mašću, bez kvasca. Česnica se mijesila kad prvo zvono zazvoni u crkvi ili između jutrenja i dostojna. Česnica se lomi na dijelove, prema broju ukućana, da bi se po tim dijelovima proricala sreća. Česnica simbolizuje rođenje Hrista, kada su ga pastiri darovali.Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza. Tog dana praznuju u svom domu s polaznikom, izabranim gostom – uobičajeno je da je to muško kršteno dijete. Žene pripreme bogati božićni jelovnik, a ručak je svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu porodicu. Jede se voće, povrće, meso, razne pečenice, hljeb, hladetina, peciva i brojna druga jela. 

Poslije ručka odlazili su čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitari su često bili darivani.

Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni poklon poklanjali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetilac koji bi posjetio kuću na Božić trebalo bi da je zdrav, krepak i veseo, što bi domu donijelo sreću.  

avaz